Hrvatska narodna banka

Projekt se financira iz IPA programa za 2008. godinu, a partneri u provedbi projekta su Središnja banka Savezne Republike Njemačke i Češka narodna banka.

Cilj ovog projekta bio je osigurati učinkovitije funkcioniranje sustava borbe protiv međunarodnoga organiziranoga kriminala na području krivotvorenja novčanica i kovanica u Republici Hrvatskoj. Rezultati ostvareni u sklopu ovog projekta značajno su doprinijeli jačanju administrativnih kapaciteta ključnih dionika sustava borbe protiv krivotvorenja novčanica i kovanica u Hrvatskoj. Također, razvijeni su i metodološki alati Nacionalnog centra za borbu protiv krivotvorenja, Nacionalnog centra za analizu novčanica, Nacionalnog centra za analizu kovanog novca i Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala. Aktivnosti vezane uz analizu arhitekture i baze podataka Aplikacijskog sustava za registraciju krivotvorina (ASEK) bile su od velike koristi za definiranje preporuka za usklađivanje istoga sa Sustavom nadzora krivotvorina (CMS).

Hrvatski centar za razminiranje

Radi se o projektu kojim će se razminirati minski sumnjiva područja u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji u ukupnoj površini od 3,4 prostorna kilometra. Realizacija ovog projekta će imati utjecaj na poboljšanje općih uvjeta za održivi povratak izbjeglih i raseljenih osoba, poboljšanje gospodarskih i socijalnih prilika na ratom pogođenim područjima, održivi razvoj ruralnih područja, obnovu i razvoj ruralne ekonomije i poboljšanje ruralne infrastrukture.

Projekt obuhvaća četiri  zasebna projekta razminiranja na području Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije kojima će se razminirati ukupna površina od 3,4 km2. Od toga u Vukovarsko-srijemskoj županiji 1.655.246 m2, a u Osječko – baranjskoj 1.789.684 m2.  Razminiranje će se vršiti na područjima gradova Osijek, Vukovar i Vinkovci,  općinama Draž, Nuštar, Stari Jankovci, Antunovac, Markušica te naseljima Sotin, Slakovci, Novi Jankovci, Tenja, Antunovac Tenjski, Duboševica, Ostrvo, Markušica, Podrinje i Nemetin.

Projektno područje sastoji se od 273 parcele poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava na kojima se, sukladno bazi podataka Hrvatskog centra za razminiranje, nalazi 31 minsko polja sa postavljenim protupješačkim i protutenkovskim  minama.

Ministarstvo unutarnjih poslova

Cilj projekta je jačanje sustava upravljanja i kontrole na granicama u skladu sa Schengenskim sustavom kao i uspostava veće sigurnosti na međunarodnim granicama, te smanjenje prekograničnog kriminala i nezakonite migracije. To će se postići integriranjem dodatnih 25 graničnih prijelaza u postojeći Nacionalni informacijski sustav za upravljanje državnom granicom (NBMIS) nabavom cjelovita rješenja, koje uključuje modernizaciju trenutačne NBMIS aplikacije te razvoj nove mobilne aplikacije.

Ovaj je projekt treća faza razvoja nacionalnog informacijskog sustava za upravljanje državnom granicom, prve dvije faze financirane su kroz CARDS program.

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

U Republici Hrvatskoj  se od 2011. do 2012. godine provodi program oralne vakcinacije lisica protiv bjesnoće. Cilj provođenja programa je zaštita ljudi i domaćih životinja od bjesnoće, iskorjenjivanje bjesnoće u populaciji divljih životinja, te postizanje statusa zemlje slobodne od bjesnoće.

Sredstva za sufinanciranje programa osigurana su dijelom iz predpristupnih fondova EU te dijelom iz nacionalnog proračuna.

Projekt se sastoji od šest komponenti:

1)            "Nabava laboratorijske opreme za Nacionalni referentni laboratorij za bjesnoću", kojom će se osigurati da laboratoriji kapacitetima budu u potpunosti opremljeni za obavljanje potrebnih testiranja.

2)            "Nabava cjepiva za oralnu vakcinaciju lisica protiv bjesnoće", koja će osigurati potrebne količine vakcinalnih mamaca.

3)            "Distribucija vakcinalnih mamaka za oralnu vakcinaciju lisica protiv bjesnoće", kojom će se distribuirati mamke.

4)            "Nadziranje provedbe oralne vakcinacije lisica laboratorijskim testiranjem uzoraka", kojim se osigurava provedba laboratorijskih testiranje propisanog broja uzoraka za svaku godinu.

5)            "Procjena rezultata Programa oralne vakcinacije lisica", kojim  će se osigurati sveobuhvatna epidemiološka analiza prikupljenih rezultata  te uspjeha vakcinacije.

6)            ,,Javna kampanja podizanja svijesti i znanja o oralnoj vakcinaciji lisica protiv bjesnoće“, kojom se osigurava informiranje stručne i šire javnosti (građanstva) u vezi svih aktivnosti iz programa.

Programi oralne vakcinacije lisica protiv bjesnoće koji se provode imaju iznimnu regionalnu važnost te se provode istovremeno u svim zemljama regije ( Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Kosovo, Albanija), a čime predstavljaju široku kampanju financiranu od strane EU u svrhu iskorjenjivanja bjesnoće u ovom dijelu Europe.

Hrvatski zavod za zapošljavanje

Opći cilj projekta je poduprijeti mobilnost i slobodno kretanje radnika unutar tržišta Europskog ekonomskog prostora sukladno zahtjevima navedenim u pregovaračkom poglavlju 2: Sloboda kretanja radnika.

Princip slobodnog kretanja radnika jedno je od temeljnih načela Europske unije, a ujedno i jedno od osnovnih prava njenih građana. Ono omogućuje slobodno kretanje, boravak i zaposlenje građanina EU u svim državama članicama, promičući ujedno mobilnost radne snage u Europi, s krajnjim ciljem uspostavljanja dinamičnog i prilagodljivog tržišta rada usklađenog s gospodarskim potrebama.

Stoga je i svrha ovog projekta je podržati Hrvatski zavod za zapošljavanje u provedbi i promociji EURES mreže u Hrvatskoj. 

EURES mreža predstavlja mrežu europskih javnih službi za zapošljavanje koja služi upravo omogućavanju slobodnog kretanja radnika, kroz pružanje informacija, savjeta i pomoći u zapošljavanju na europskoj razini. Iako Hrvatsku tek čeka pristupanje Europskoj uniji, pa tako i EURES mreži, Hrvatski je zavod za zapošljavanje prepoznao značaj europske mobilnosti i mogućnosti koje pruža hrvatskim građanima u području zapošljavanja, ali i stručnog osposobljavanja.

U sklopu projekta, ostvareni su sljedeći rezultati:

-              Provedena je analiza postojećih procesa posredovanja u HZZ-u povezanih s EURES mrežom, pripremljen je izvještaj o preporukama za prilagodbu poslovnih procesa HZZ-a u posredovanju standardima EURES mreže, te je razrađen plan EURES aktivnosti za HZZ.

-              Razvijen je Priručnik postupanja za procese posredovanja.

-              Provedena je analiza postojećih IT aplikacija za razmjenu podataka i pripremljen izvještaj o preporukama za njihovo poboljšanje i prilagodbu u razmjeni informacija o tržištu rada i slobodnih radnih mjesta s EURES mrežom.

-              Razvijeni su programi obuke o EURES-u za savjetnike HZZ-a, te su kroz edukaciju i obuku o EURES mreži i provedbi EURES-a u praksi ojačani njihovi kapaciteti.

-              Kapaciteti savjetnika HZZ-a dodatno su ojačani kroz studijsko putovanje u EURES urede u Njemačkoj i Češkoj.

-              Ojačana je svijest šire javnosti o EURES mreži i mogućnostima koje pruža.

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva – Odjel zaštite na radu, Državni inspektorat Republike Hrvatske, Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

Cilj ovog projekta je povećati učinkovitost sustava zdravlja i zaštite na radu u Republici Hrvatskoj kako bi zadovoljio standarde Europske unije, kao i ojačati i opremiti administrativne kapacitete svih relevantnih institucija uključenih u područje zdravlja i zaštite na radu – Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva – Odjela zaštite na radu, Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, u skladu s mjerilom određenim za poglavlje 19 – Socijalna politika i zapošljavanje, u procesu pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji.

U sklopu ovog projekta financirana je slijedeća oprema:  IT oprema namijenjena za opremanje i povezivanje ove 4 institucije, medicinska oprema za opremanje Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, te  37 automobila – 35 za mobilnost inspektora i 2 za Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu. Ova 3 ugovora u ukupnom iznosu € 809.795,00 financirana su iz proračuna EU sa udjelom od 70% i sufinancirana iz nacionalnog budžeta sa udjelom 30%.

Državni zavod za zaštitu prirode (DZZP)

Svrha projekta bila je pružanje podrške DZZP-u i hrvatskim institucijama u prijenosu Direktive o staništima EU kako bi se pridonijelo uspostavi morskog dijela mreže NATURA 2000 što je obveza Hrvatske kao buduće članice EU.

U okviru projekta izrađen je detaljni program rada za uspostavu morskog dijela mreže NATURA 2000 u Hrvatskoj, pripremljeni su prijedlozi programa istraživanja i praćenja stanja NATURA 2000 morskih staništa te prijedlog sustavne suradnje i razmjene podataka između DZZP-a i dionika koji su uključeni u prikupljanje podataka o morskim vrstama i staništima. Suradnja sa znanstvenim institucijama već je pokrenuta u okviru projekta kroz nekoliko zajedničkih sastanaka s temom budućih aktivnosti u moru (prikupljanja podataka, kartiranja morskih staništa i praćenja stanja) koje će pridonijeti budućoj uspješnoj provedbi NATURA 2000. Također je pokrenuta i suradnja s ronilačkom zajednicom kroz organizaciju tečaja o inventarizaciji morskih staništa i vrsta za iskusne ronioce. Osim toga, projekt je pomogao pri osposobljavanju osoblja DZZP-a u praćenju stanja i izvješćivanju te izradio smjernice za procjenu stanja očuvanosti NATURA 2000 vrsta i stanišnih tipova u skladu s člancima 11. i 17. EU Direktive o staništima.

S obzirom na sve spomenuto, rezultati ostvareni u okviru ovog projekta značajno su doprinijeli jačanju kapaciteta ključnih dionika u zaštiti prirode, određivanju daljnjih koraka u uspostavi NATURA 2000 u moru, uspostavi suradnje relevantnih dionika u istraživanju mora i morske biološke raznolikosti, te su napravljeni i prvi koraci ka ispunjavanju obveze RH u uspostavi praćenja stanja svih NATURA 2000 staništa i vrsta na nacionalnoj razini.

Provedba projekta započela je u studenom 2010. i trajala je do prosinca 2011.

Udruga za promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda CENZURA PLUS

Glavni problem na kojeg ovaj projekt želi ukazati jest niska razina participacije građana i organizacija civilnog društva u informiranju, praćenju i ukazivanju na slučajeve korupcije u Republici Hrvatskoj.

Opći cilj projekta: doprinijeti borbi protiv korupcije i jačanju sveukupne transparentnosti, otvorenosti i odgovornosti tijela javne vlasti i to prvenstveno kroz jačanje aktivnije uloge građana i organizacija civilnog društva u oblikovanju, praćenju i vrednovanju reforme javne administracije i provedbe antikorupcijske politike kako na nacionalnoj, tako i na lokalnoj razini.

Specifični ciljevi projekta:

1)            povećati razinu informiranosti hrvatskih građana o korupciji, o radu javne administracije te o Europskoj uniji i njenoj pravnoj stečevini; motivirati ih za aktivnije sudjelovanje u demokratskim reformama u RH (smanjenje korupcije i reforma javne administracije)

2)            promovirati Kodeks pozitivne prakse savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u oblikovanju javnih politika u Hrvatskoj te omogućiti stvaranje okolnosti za njegovo usvajanje i provedbu

3)            povećati kapacitete udruga civilnog društva (uključujući i partnerske organizacije), novinara kao glavnih korektora civilnog društva te lokalne samouprave u Splitu, omogućujući im aktivniju ulogu u borbi protiv korupcije, u reformi javne administracije i sličnim demokratskim reformama.

Period trajanja projekta: 06.05.2011. – 06.05.2013.

Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

Projekt  iz programa IPA 2008 "Tehnička pomoć u razvoju odabranih područja statistike'' proveden je u razdoblju od svibnja 2010. - veljače 2012. godine.

Usmjeren je na razvijanje i usklađivanje u skladu sa zahtjevima Europskog statističkog sustava, u sljedećim statističkim područjima:

•             INTRASTAT - Statistika robne razmjene između zemalja članica EU,

•             Istraživanje o strukturi zarada,

•             Potpora pripremi i provedbi Popisa stanovništva 2011.

Rezultirao je unapređivanjem navedenih statističkih područja iz djelokruga Državnog zavoda za statistiku. Radi se o područjima koja su od velikog interesa za javnost. Naime, za očekivati je da će statistički podaci iz tih područja biti nužna podloga za brojne procese donošenja odluka u Hrvatskoj, bilo da se odnose na podatke o stanovništvu ili o poslovnim subjektima.

Projekt je ispunio svoju svrhu – daljnje razvijanje službene statistike Republike Hrvatske, u skladu s međunarodnim statističkim standardima, a u cilju udovoljavanja zahtjevima na nacionalnoj i međunarodnoj razini.