Projekt Čazma Natura, najveći je projekt u povijesti Grada Čazme. Projekt obuhvaća područje Ekološke mreže Nature 2000, Regionalni park Moslavačka gora te područje Grada Čazme. Grad Čazma ima više od 16 tisuća hektara površine koja je sastavni dio ekološke mreže i to područja očuvanja značajna za ptice te za vrste i stanišne tipove. Regionalni park Moslavačka gora najmlađi je Regionalni park u Republici Hrvatskoj. Unatoč bogatstvu prirodnih i kulturnih ljepota, turizam nije dovoljno razvijen te zahtijeva sustavna ulaganja i povezivanje područja i svih dionika. U jednom projektu uspjeli smo osmisliti inovativne i atraktivne sadržaje na svim zaštićenim područjima prirodne baštine te ih povezati s kulturnim atrakcijama Grada Čazme. Otvorenjem svih atrakcija i novostvorenih sadržaja, prije svega, prvog hrvatskog biološkog kupališta, otvorena su vrata razvoja ruralnog i zelenog turizma kojim se nastoji približiti važnost očuvanja prirodne i kulturne baštine.
Provedbom ovog projekta dokazali smo kako imamo znanje i vještine za provedbu projekta ovakve veličine te da znamo prepoznati potrebe građana i prioritete koji su potrebni za razvoj maloga grada. Ovaj projekt, nadamo se, bit će odskočna daska za daljnji razvoj turističkog potencijala i povećanja ulaganja u svim gospodarskim sektorima. Nadamo se da će Čazma biti prepoznata ne samo po Čazmatransu i Božićnoj priči obitelji Salaj, već i predivnoj netaknutoj prirodi, kupanju u biološkom bazenu i bogatstvu koje nudi Regionalni park Moslavačka gora. Unatoč svim nedaćama koje su nas pratile tijekom provedbe, Čazma Natura je završena, Grad Čazma i Čazmanci dobili su potpuno nove turističke sadržaje.
2. Koje zanimljivosti o projektu biste voljeli istaknuti?
Projekt Čazma Natura obuhvaća 11 lokacija te uređenje 123 sadržaja posjetiteljske infrastrukture. Posebna zanimljivost projekta je 1. hrvatski biološki bazen koji je smješten u samom centru Grada Čazme, a za svoje čišćenje ne koristi klor. Uz sam biološki bazen, najatraktivniji dio projekta je interpretacijski lokalitet Medjame – drvena staza među krošnjama. Posebnost ove staze je što je uzdignuta iznad površine kako bi posjetitelji mogli bolje pratiti okolinu i promatrati biološku i geološku raznolikost područja. Zanimljivo je što su novinari ovu stazu prozvali „Mostovi okruga Čazma“, zbog svog specifičnog izgleda.
Cjelokupni projekt Čazma Natura i svi sadržaji uređeni u sklopu projekta oblikovani su na način da ne uništavamo staništa i biološku raznolikost, tj. korišteni su prirodni materijali kako bi se što bolje uklopili u krajolik i djelovali što manje agresivno.
3.Kakva je bila reakcija građana na izgradnju prvog biološkog bazena u RH u sklopu projekta?
Izgradnja bazena dugogodišnja je želja građana no, s obzirom na cijenu investicije, bez sredstava Europske unije ona nije bila ostvariva. Putem natječaja Promicanje održivog razvoja prirodne baštine, otvorila se prilika financiranja i ostvarenja želje. Građani su s projektom biološkog bazena bili upoznati od samog početka stvaranja idejnog rješenja te su, moramo priznati, bili skeptični. Kako Hrvatskoj tako i građanima Čazme, biološki bazeni bili su nepoznanica. Mi smo imali sreću što prvi biološki bazen izgrađen u Sloveniji ima naš prijateljski grad Radlje ob Dravi pa smo organizirali studijsko putovanje za sva gradska tijela kako bi iz prve ruke dobili potrebne informacije i uvjerili se da se ne radi o jezeru ili bari. Tijekom izgradnje, građani su bili informirani o svim fazama putem objava u medijima, a neki su znatiželjno posjećivali gradilište kako bi se uvjerili da se biološki bazen zbilja gradi. Informacije putem medija uvijek su bile detaljne i pokušali smo na što bolji način prezentirati tehnologiju i način funkcioniranja biološkog bazena te sve prednosti i mane.
Na kraju, kada su radovi završeni, građani su bili oduševljeni i ponosni što su dio ovako velikog i inovativnog projekta. O tome svjedoče i brojke koje govore da je otvorenju prisustvovalo više od 1000 ljudi, odnosno u prvim danima kad je bazen bio otvoren više od 3000 posjetitelja.
4. S kojim izazovima ste se susreli tijekom provedbe projekta?
Kad se pojavio natječaj Promicanje održivog razvoja prirodne baštine, znali smo da želimo revitalizirati lokacije prirodne baštine Grada Čazma te izgraditi prvi hrvatski biološki bazen. Kako je tehnologija bioloških bazena i pojam bioloških bazena još uvijek nepoznanica u Republici Hrvatskoj, morali smo tražiti izmjene Pravilnika o sanitarno-tehničkim i higijenskim uvjetima bazenskih kupališta te o zdravstvenoj ispravnosti bazenskih voda. Ministarstvo zdravstva upoznali smo s našom idejom i pripremili pravilnike Slovenije i Austrije te tražili da se u Pravilnik dodaju i biološki bazeni kako naposljetku ne bi došli u situaciju da ne možemo ishoditi potrebne dozvole za rad. Sada u našem Pravilniku postoje i biološki bazeni što će i drugim investitorima olakšati pripremu i provedbu izgradnje ovog tipa bazena čije funkcioniranje i održavanje je daleko povoljnije i ekološki prihvatljivije nego što je slučaj s konvencionalnim bazenima. Prilikom pripreme projekta, predvidjeli smo jedan tip tehnologije te na njemu bazirali kompletnu projektnu dokumentaciju, no kada smo došli u fazu realizacije, u RH ta tehnologija nije imala zastupnika te smo se morali okrenuti drugoj tehnologiji, što je tražilo izmjenu projektne dokumentacije, a u konačnici i kašnjenje početka gradnje.
Kako je provedba projekta bila u punom zamahu tijekom 2020. godine, pandemija COVID 19 usporila je sve aktivnosti provedbe projekta i dodatno produžila rokove izvođenja radova.
5. Koji savjet biste dali budućim korisnicima bespovratnih sredstava pri realizaciji ovako kompleksnih projekata?
Projekti financirani od strane Europske unije predstavljaju izazov u provedbi, osobito projekti koji su poput Čazma Nature. Savjetovali bismo da se oformi dobar projektni tim koji će provoditi projekt od ideje do realizacije. Najbitnija u svemu je međuljudska komunikacija između svih sudionika u provedbi koja je temelj za rješavanja svih konfliktnih situacija. Također bismo preporučili da se prate sve upute i savjeti Provedbenog tijela i voditelja projekta jer svi radimo u istom cilju, a to je da se projekt uspješno realizira uz financijsku potporu. I na kraju, nemojte odustati bez obzira na prepreke koje ćete imati jer nitko ne može predvidjeti sve okolnosti koje mogu bitno utjecati na provedbu projekta.
Dajana Petrina, mag.ekon. in posl.ved
Stručni savjetnik za EU projekte
Javna ustanova razvojna agencija Čazma
Nazad na sve biltene