Preskoči na sadržaj
Naslovnica » Bilten » Bilten br. 3/2021 » Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom

Bilten br. 3/2021

Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom

Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom

1. Čestitamo na uspješnom spajanju Pelješkog mosta! Medijski je često nazivan jednim od najvažnijih događaja u modernoj Hrvatskoj povijesti. Koji je značaj Pelješkog mosta za Hrvatske ceste?
 Radi se o tehnički inovativnoj građevini, na razini najznačajnijih suvremenih ostvarenja svjetske mostogradnje. Značaj mosta za našu tvrtku – Hrvatske ceste možemo ocijeniti s nekoliko motrišta.
Već sada je most dokaz da uspješno možemo voditi najveće infrastrukturne projekte sufinancirane sredstvima EU fondova, što znači da smo uspješno proveli postupak nabave, a potom organizirali vođenje projekta u svim segmentima koje pokriva investitor.
Suradnja s tijelima EU vrlo je korektna, no kada se govori o procesima financiranja i upravljanja projektom treba spomenuti i potporu koju dobivamo od resornog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, zatim Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU (MRRFEU), kao Upravljačkog tijela Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ te od Središnje agencije za financiranje i ugovaranje (SAFU).
Značaj mosta u prometnoj mreži iziskuje posebnu pažnju u budućem upravljanju prometom, a izloženost goleme građevine elementima: vjetru, morskoj vodi, vjerojatno i potresu predstavlja poseban izazov u organizaciji održavanja.
Dakle, most je za nas prvotno niz izazova u pripremi, građenju, upravljanju prometom i održavanju.

2. Koji je značaj Pelješkog mosta za južnu Dalmaciju i Hrvatsku?  
Most Pelješac je dio državne ceste koja obilazi Neumski koridor, odnosno dio projekta pod nazivom Cestovno povezivanje južne Dalmacije, koji obuhvaća izgradnju mosta, pristupnih cesta i obilaznice Stona. Ostvarenjem projekta se uspostavlja čvrsta cestovna veza između razdvojenih dijelova kopnenog teritorija Republike Hrvatske cestom duljine 32,5 km, što će omogućiti razvoj kopna i otoka dubrovačke regije.
Obilazak Neumskog koridora jedan je od ključnih prioriteta u povezivanju Republike Hrvatske nakon stjecanja neovisnosti, a most preko morskog tjesnaca – Kanala Malog Stona, dug 2404 metra predstavlja najzahtjevniji dio projekta.

3. Koji su još radovi preostali na projektu Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom i kad se očekuje završetak projekta?    Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom je projekt koji sadrži izgradnju Pelješkog mosta s pristupnim cestama, te izgradnju obilaznice Stona. Projekt je ugovoren i provodi se po fazama:

  •          I. faza: Izgradnja mosta Pelješac s pristupnim cestama
  •         II. faza: Izgradnja pristupnih cesta mostu Pelješac, izgradnja dionice: Duboka – Sparagovići/Zaradeže
  •         III. i IV. faza: Izgradnja stonske obilaznice (DC414), poddionice: Sparagovići/Zaradeže – Prapratno i Prapratno – Doli

Kao što je poznato, podizanjem zadnjeg, 165. segmenta čelične rasponske konstrukcije, Pelješki most je 28. srpnja ove godine potpuno spojen od Komarne do Brijeste.
U tijeku su radovi na opremanju mosta, odnosno izradi kolnika, ograda, rasvjete, odvodnje i svega onog što omogućuje prometovanje. Rok za dovršenje izgradnje mosta je 31. siječanj 2022. godine.
Izgradnja pristupnih cesta također dobro napreduje. Najveća prepreka, tunel Debeli brijeg je probijen i trenutno se izrađuje betonska obloga i oprema, grade se vijadukti i nadvožnjaci, dovršava probijanje trase cesta.
Prva faza projekta, do čvora Brijesta, treba biti dovršena u ožujku naredne godine, a kompletne pristupne ceste do srpnja iste godine.
Radovi na trećoj i četvrtoj fazi projekta su vrlo intenzivni. Zemljani radovi su u punom jeku, grade se i objekti. Treća faza treba biti dovršena u lipnju 2022., dok će četvrta faza, koja sadrži još jedan veliki most, onaj preko Stonskog zaljeva, biti dovršena u listopadu.

4. Koje biste zanimljivosti izdvojili o samom projektu? Postupak izgradnje mosta zahtijeva specijalnu opremu i još više posebno iskustvo izvoditelja. Uspjeh projekta, mjeren ispunjenjem zadanog roka i troškovima izgradnje, ovisi o planiranju svih faza i visokom stupnju prefabrikacije dijelova. Zahvaljujući mogućnosti transporta morem izravno na gradilište, u kineskim tvornicama su pripremljeni veoma veliki montažni komadi: najdulji element (dio pristupnog grednog mosta) bio je dug 52 metra i imao masu od oko 820 tona. Pored plovne dizalice koja odjednom može podići teret od 1000 tona, svaki od šest pilonskih stupova dobio je svoj set potpuno novih dizalica, kojima su odsječci mosta podizani na svoje mjesto, dakle u jednom trenutku na gradilištu je bilo 12 dizalica koje su se postupno pomicale, kako je gradnja napredovala. U to vrijeme na gradilištu je bilo preko 600 radnika kineskog izvoditelja. Budući da su stupovi tijekom gradnje bili fizički razdvojeni, to znači da smo istovremeno imali više od deset odvojenih gradilišta, što je zahtijevalo izuzetnu organizaciju. Na gradilištu je povremeno bilo i do 20 brodova i plovila. Još treba naglasiti kako je sav beton, dakle oko 68.000 kubnih metara betona visoke kakvoće isporučila domaća tvrtka. Naši stručnjaci sudjelovali su i u izradi nekih konstruktivnih dijelova čeličnog sklopa, a isporučili su i značajnu količinu opreme mosta.

5. Koje još projekte provodite sufinancirane iz EU fondova?  
U sklopu trenutnog Operativnog Programa financiramo slijedeće infrastrukturne projekte:
1.   Projekt izgradnje državne ceste DC403 od čvora Škurinje do luke Rijeka
a.   Državna cesta DC 403 od čvora “Škurinje” do luke Rijeka predstavlja novu, izravnu i brzu vezu riječke obilaznice s lukom Rijeka, odnosno s budućim kontejnerskim terminalom na Zagrebačkoj obali. Projektom je obuhvaćena izgradnja 3,5 km ceste koja većinom smještena na objektima (tunel Podmurvice, vijadukt Mlaka i vijadukt Piopi). Cilj ovog projekta je izgradnja spojne ceste DC403 od čvora Škurinje na autocesti A7 koja do Luke Rijeka, koja je definirana kao osnovna luka, u svrhu poboljšanja međunarodne i regionalne dostupnosti, rasterećenja gradske mreže te povećanje prometne sigurnosti. Za izgradnju projekta dodijeljena su bespovratna sredstava u iznosu od 520.010.000,00 kuna, a razdoblje provedbe Projekta je od 01.01.2014. do 30.06.2023.
2.   Izgradnja obilaznice Apševaca i Lipovca  - Sanacija opasnog mjesta na državnoj cesti D57 (KK.07.2.1.02.0002)
a.   Projekt se odnosi na izgradnju prometnice kojom će se zaobići dionica državne ceste kroz naselja Apševci i Lipovac koja je identificirana kao crna točka. Na navedenoj dionici državne ceste DC57 (dužine 6.3 km) utvrđeni su brojni nedostaci koji mogu utjecati na sigurnost prometovanja od vođenja trase, horizontalne i vertikalne prometne signalizacije, elemenata poprečnog profila, kolničkog zastora i neposredne okoline, kao i nerazmjerno velik broj nesreća s ozlijeđenim osobama te je zaključeno kako bi za dovođenje navedene ceste u stanje koje bi garantiralo veću sigurnost sudionika u prometu, zahtijevalo značajne radove i troškove uz zaključak kako se i uz navedene radove ne bi postigla tražena razina sigurnosti. Duljina glavne trase obilaznice iznosi 4,2 km, ukupni troškovi projekta procijenjeni su na 129.082.784,00 kuna, dok su prihvatljivi troškovi procijenjeni na 106.069.667,20 kuna. Trajanje projekta je od 01.12.2020. – 30.09.2023.
3.   Sanacija opasnih mjesta (Uklanjanje crnih točaka) na državnim cestama
a.   Svrha ovog projekta je poboljšanje cestovne sigurnosti na državnim cestama poboljšanjem cestovne infrastrukture kroz sanaciju opasnih mjesta (OM), a na mjestima s visokim miješanim prometom, te s tim i smanjenje broja nesreća sa materijalnom štetom, smanjenje broja ozlijeđenih i poginulih na državnim cestama. Hrvatske ceste izradile su dokument Studija „Plan provedbe sanacije opasnih mjesta na državnim cestama Republike Hrvatske“, a temeljem tada važeće metodologije za identifikaciju opasnih mjesta iz 2004. godine. Shodno toj metodologiji na državnim cestama je u razdoblju do kraja 2016. te godine identificirano 32 opasna mjesta. Devet detektiranih opasnih mjesta sanirano je na trošak Hrvatskih cesta, a 23 opasna mjesta koja su predmet ovog projekta raspoređena su po županijama diljem RH. Sanacijom  identificiranih opasnih mjesta poboljšat će se sigurnost prometa na cestama s naglaskom na najranjivije sudionike u prometu (pješake, bicikliste ,motoriste) na način da se ceste učine tolerantnije prema vozačkim pogreškama i smanjit će se vjerojatnost nesreća. Ukupna vrijednost projekta je 68.596.132,80 kuna, a prihvatljivi troškovi 55.433.982,80 kuna. Projekt je započeo s provedbom 01.06.2017., te će se završiti 30.06.2023.
 
6. Prema Vašem mišljenju kolika je važnost EU fondova za razvojne projekte?  
Sama namjena korištenja sredstava fondova EU u RH, pa i drugim zemljama članicama, je financiranje takozvanih razvojnih projekata od značaja kako za državu u kojoj se ti projekti provode, pa tako i za Europsku uniju u cjelini. Ciljevi Operativnih programa svake države članice okrenuti su ka razvoju područja od strateškog interesa svake države bilo da se radi o poljoprivredi, zapošljavanju, obrazovanju, kulturi, znanosti, istraživanju i razvoju, ulaganju u poduzetništvo, zdravlju, informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, okolišu, energetici ili prometu. Naravno, s obzirom na prirodu poslovanja poduzeća Hrvatske ceste d.o.o. okrenute su ka provedbi investicija upravu u potonjem sektoru. Promet je sektor kojeg karakteriziraju investicije izrazito visoke financijske vrijednosti, koje je kao takve nemoguće realizirati putem vlastitih sredstava države ili državnih poduzeća, stoga ne čudi da su velika većina, ako ne i sve velike javne investicije u tom sektoru pokrivene sredstvima EU. Sama priprema takvih projekata je znatno kompleksnija, jer korisnici bespovratnih sredstava prilikom pripreme svojih investicija uz interese države moraju uzeti u obzir i ciljeve Europske unije, ne bi li se u konačnici postigao jedinstven, učinkovit prometni sustav ne samo na razini zemalja članica, već i na razini Unije. Dakle, ako se i pokuša zanemariti financijski značaj bespovratnih sredstava EU, sama ujednačena metodologija pripreme i provedbe EU financiranih prometnih projekata je dovoljan pokazatelj važnosti EU fondova na razvojne projekte države članice.

Bilten
Povratak na vrh