Dragi korisnici i suradnici,
u novom izdanju Biltena donosimo vam pregled najvažnijih aktivnosti, uspjeha i inspirativnih projekata koji oblikuju rad SAFU-a i naših korisnika diljem Hrvatske.
Temu broja posvećujemo premašenoj brojci od 2.000 ugovorenih projekata, čija je ukupna vrijednost preko 10 milijardi eura. Ovaj rezultat potvrđuje rast sustava, povjerenje korisnika i vidljive učinke europskih ulaganja i svjedoči o tome kako uspješno realizirani projekti stvaraju čvrste temelje za održiv i uravnotežen razvoj Hrvatske.
Rubrika „Vi imate riječ“ u ovom broju vodi nas u Požegu, gdje projekt „Požeške bolte“ pokazuje kako suvremeni multimedijalni pristupi mogu oživjeti kulturnu baštinu i pretvoriti je u atraktivno iskustvo za posjetitelje. Gradski muzej Požega i Centar za posjetitelje „Požeška kuća“ postali su dinamičan kulturno-turistički prostor koji povezuje povijest, inovaciju i lokalni identitet.
Vjerujemo da će vas priče iz ovog broja nadahnuti u kreiranju novih ideja i projekata koji doprinose razvoju lokalnih zajednica. Zajedno nastavljamo graditi učinkovit sustav koji donosi konkretne promjene i stvara uvjete za stabilan i održiv razvoj.
Srdačno,
Vaš SAFU
Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) prešla je brojku od 2.000 projekata u svom portfelju, koji europska sredstva pretvaraju u stvarne i vidljive promjene u životima građana i zajednica diljem Hrvatske. Riječ je većinom o ulaganjima u okviru Kohezijske politike Europske unije i Mehanizma za otpornost i oporavak (NextGenerationEU), koja, između ostalog, jačaju obrazovanje, zdravstvenu skrb, infrastrukturu i promet, obnavljaju kulturne sadržaje te potiču razvoj otoka, snažno doprinoseći smanjenju regionalnih nejednakosti i ostvarivanju održivog i ravnomjernog razvoja Hrvatske.
Prije četiri godine kampanjom „Jedan od tisuću – 1.000 različitih projekata, 1.000 priča“ obilježili smo tisućiti projekt, čije je praćenje provedbe SAFU ugovorio s mnogobrojnim korisnicima u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.–2020.. Danas s ponosom možemo reći da smo prešli brojku od 2.000 projekata u nadležnosti SAFU-a u okviru programskih razdoblja 2014.–2020. i 2021.–2027.te Mehanizma za oporavak i otpornost, ukupne vrijednosti preko 10 milijardi eura. Očekuje se nastavak ugovaranja, a bogato iskustvo stečeno kroz prethodna razdoblja predstavlja čvrstu polaznu točku za nadolazeće izazove. Kontinuirani rast broja kvalitetno provedenih projekata potvrđuje uspješnost rada SAFU-a te osigurava stabilan temelj za daljnji razvoj sustava koji u središte stavlja korisnike i stvarne učinke za građane i gospodarstvo.
Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.–2020. (OPKK) bio je ključni nacionalni instrument za provedbu Kohezijske politike Europske unije u Hrvatskoj te je omogućio korištenje sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda. Kroz ovaj program ugovoreno je 1.184 projekata ukupne vrijednosti 5,3 milijarde eura, od čega 4,2 milijarde čine bespovratna sredstva. Najveći pojedinačni iznos dodijeljen je projektu „Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom“, prepoznatom kroz izgradnju Pelješkog mosta, čime je ostvarena dugo očekivana prometna povezanost juga Hrvatske s ostatkom države. OPKK je obuhvatio širok raspon ulaganja, od jačanja gospodarstva, poduzetništva i tehnološkog razvoja, preko energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, do projekata zaštite okoliša, promicanja socijalne uključenosti, zdravstva, obrazovanja te sanacije štete od potresa.
Program Konkurentnost i kohezija 2021.–2027. (PKK) predstavlja okvir za učinkovito korištenje EU sredstava u Hrvatskoj, s ciljem poticanja gospodarskog rasta, održivog razvoja i poboljšanja kvalitete života građana. Program usmjerava ulaganja prema digitalnoj i zelenoj tranziciji, jačanju prometne povezanosti, unaprjeđenju digitalnih usluga te osnaživanju zdravstvenog i socijalnog sustava. Time PKK doprinosi ostvarivanju ključnih ciljeva Kohezijske politike EU-a i Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030., istovremeno modernizirajući gospodarstvo i smanjujući regionalne nejednakosti. Dosad je ugovoreno 160 projekata ukupne vrijednosti 1,6 milijarde eura, od čega 1,3 milijarde eura bespovratnih sredstava. U okviru programa snažno se podupiru ulaganja u povećanje dostupnosti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Kroz 43 projekta vrijednih gotovo 64 milijuna eura razvijaju se i moderniziraju vrtićki kapaciteti, što omogućuje smanjenje lista čekanja i podizanje kvalitete skrbi i obrazovanja najmlađih. Time se posebno podupiru brdsko-planinska, ruralna i demografski osjetljiva područja, a istodobno se jača socijalna kohezija i doprinosi ravnomjernijem teritorijalnom razvoju. Poticanje održive mobilnosti i razvoj cikloturizma također su prepoznati kao važni pokretači lokalnog razvoja. U tom području provodi se 28 projekata vrijednih oko 26,7 milijuna eura, usmjerenih na izgradnju i rekonstrukciju biciklističke infrastrukture. Sigurnije staze i prateći sadržaji smanjuju prometna opterećenja, promiču zdrav način života te otvaraju nove gospodarske prilike, osobito u slabije razvijenim sredinama.
Ulaganja u prometnu infrastrukturu posebno su vidljiva u priobalju, gdje se snažan naglasak stavlja na jačanje pomorske povezanosti. Obuhvaćene su luke u Crikvenici, Opatiji, Novom Vinodolskom, Vrsima, na Cresu, Rabu, Krku, Korčuli, Lastovu i duž cijele hrvatske obale. Modernizacija luka olakšava svakodnevni promet, jača lokalno gospodarstvo, produžuje turističku sezonu i izravno podiže kvalitetu života stanovnika priobalja i otoka. Povećanjem kapaciteta i sigurnosti te boljom povezanošću s kopnom, stanovnicima se osigurava lakši pristup zdravstvenim i obrazovnim uslugama, a smanjuje se izoliranost otočnih zajednica.
Kulturni sektor dodatno se jača kroz 21 projekt čija ukupna vrijednost prelazi 90 milijuna eura, usmjeren na obnovu javne kulturne infrastrukture. Modernizacijom knjižnica, domova kulture i drugih kulturnih prostora povećava se dostupnost kulturnih programa, unaprjeđuje energetska učinkovitost i pristupačnost objekata te jača identitet lokalnih zajednica. Takva ulaganja pridonose i rastu turističke privlačnosti te jačanju kulturnog života diljem Hrvatske. Važan segment PKK-a posvećen je i jačanju kapaciteta za protupožarnu zaštitu u brdsko-planinskim i potpomognutim područjima. Prva faza ulaganja, vrijedna gotovo 36 milijuna eura, uključuje obnovu i izgradnju vatrogasnih domova te nabavu suvremene opreme i vozila, čime se značajno povećava operativna spremnost vatrogasnih postrojbi. U pripremi je i druga faza s dodatnih četrdesetak projekata, koja će dodatno povećati sigurnost stanovništva i otpornost zajednica na požarne rizike.
Program Konkurentnost i kohezija postao je jedan od ključnih instrumenata u stvaranju otpornije, povezanije i održivije Hrvatske. Kroz navedena ulaganja izravno podupire razvoj zajednica i podiže kvalitetu života građana u svim dijelovima zemlje. Time se stvaraju temelji za dugoročni gospodarski rast, veću socijalnu uključenost i ravnomjerniji teritorijalni razvoj. Sustavna ulaganja u ljude, infrastrukturu i inovacije jačaju otpornost Hrvatske na postojeće i buduće izazove i otvaraju nove prilike za održiv razvoj, konkurentno gospodarstvo i bolju povezanost unutar Europske unije.
Među više od 2.000 ugovorenih projekata, Integrirani teritorijalni program 2021.–2027. (ITP) omogućuje ciljano ulaganje europskih sredstava u područja s posebnim razvojnim izazovima, koristeći sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj i Fonda za pravednu tranziciju. ITP se fokusira na stvarne potrebe lokalnih zajednica, uključujući demografske izazove, te potiče pametne i održive gradove i otoke. Program potiče industrijsku tranziciju, održivi gradski promet, pravednu tranziciju i razvoj urbanih područja, s naglaskom na zelene i održive otoke. Ulaganja obuhvaćaju modernizaciju javnog prijevoza, uređenje parkova i zelenih površina te transformaciju zapuštenih brownfield lokacija u prostore za poduzetništvo, kreativnost i znanstvene aktivnosti, čime se stvara ugodniji, sigurniji i održiviji život u gradovima.
Projekti na hrvatskim otocima obuhvaćaju obnovu javne i kulturne infrastrukture, razvoj zelene i plave infrastrukture, jačanje vatrogasnih kapaciteta, energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije te poticanje poduzetništva i coworking prostora. Svako ulaganje konkretno doprinosi poboljšanju kvalitete života otočana, jačanju turizma, razvoju lokalnog gospodarstva i društvenoj uključenosti. Dosad je u okviru ITP-a ugovoreno više od 100 projekata ukupne vrijednosti preko pola milijarde eura, što potvrđuje da su otoci jedan od ključnih prioriteta ravnomjernog razvoja Hrvatske.
Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.–2026., koji se provodi kroz Mehanizam za oporavak i otpornost, mijenja svakodnevni život građana Hrvatske kroz konkretne i vidljive projekte. Škole postaju mjesta cjelodnevnog boravka, promet postupno prelazi na zelenije oblike mobilnosti, bolnice dobivaju naprednu opremu, turizam se razvija u smjeru sadržaja veće vrijednosti, a udaljena područja dobivaju stabilnu i pouzdanu digitalnu infrastrukturu. Do sada je ugovoreno 585 projekata ukupne vrijednosti gotovo 2,8 milijardi eura, raspoređenih diljem zemlje – od velikih urbanih središta do manjih općina.
Najveći iskorak ostvaruje se u odgoju i obrazovanju, gdje se kroz 513 projekata vrijednih gotovo 1,26 milijardi eura značajno unapređuju uvjeti u školama i vrtićima. Ulaganjima se moderniziraju i obnavljaju osnovne i srednje škole kako bi omogućile jednosmjensku nastavu i cjelodnevni boravak učenika, stvarajući više prostora za učenje, igru i izvannastavne aktivnosti. Paralelno se grade, dograđuju i opremaju predškolske ustanove, čime se povećavaju kapaciteti vrtića i osigurava da svako dijete, neovisno o mjestu stanovanja, ima jednak pristup ranom i predškolskom odgoju. Ova ulaganja ne samo da podižu kvalitetu obrazovanja, već i jačaju socijalnu koheziju, olakšavaju obiteljima usklađivanje svakodnevnih obaveza te doprinose ravnomjernijem razvoju lokalnih zajednica.
U prometnom sustavu vidljivi su konkretni rezultati modernizacije: elektrobaterijski vlakovi povezuju neelektrificirane dionice, a gradski vozni parkovi postupno prelaze na električnu energiju, čineći javni prijevoz udobnijim, dostupnijim i ekološki prihvatljivijim. Paralelno, ulaganja u turizam i rekreaciju usmjerena su na cjelogodišnju ponudu, wellness i zdravstveni turizam te revitalizaciju kulturne i prirodne baštine. Financiraju se interpretacijski centri, dvorci, lječilišta, smještajni i sportski sadržaji, stvarajući modernu i održivu infrastrukturu koja povezuje stručnjake, lokalnu zajednicu i posjetitelje. Također, digitalna transformacija osigurava pouzdanu širokopojasnu mrežu u sredinama koje su dugo bile izvan dosega stabilne infrastrukture, pružajući kućanstvima, poslovnim korisnicima i javnim institucijama brze i sigurne digitalne usluge. Istodobno, zdravstveni sustav se modernizira kroz napredne dijagnostičke i operativne sustave, digitalna rješenja za povezivanje timova diljem zemlje te telemedicinu, čime se podiže kvaliteta skrbi, sigurnost pacijenata i učinkovitost cijelog sustava
Središnja agencija za financiranje i ugovaranje nastavlja kontinuiranim unaprjeđivanjem procesa i jačanjem stručnih kapaciteta pružati korisnicima pouzdanu i sustavnu podršku, osiguravati učinkovitu apsorpciju EU sredstava i maksimizirati učinak ulaganja. Svaka provedena investicija donosi mjerljive koristi građanima i gospodarstvu, potiče inovacije, poboljšava infrastrukturu, obrazovanje i zdravstvene usluge te postavlja čvrste temelje za dugoročni, održivi i konkurentni razvoj Hrvatske. SAFU ostaje pouzdan partner u transformaciji europskih ulaganja u stvarne, vidljive i trajne promjene za sve dijelove zemlje te će i dalje djelovati u smjeru podizanja svijesti i razine znanja o EU fondovima i provedbi projekata među korisnicima, ostalim tijelima u sustavu i široj javnosti.
Projekt „Požeške bolte“ transformirao je Gradski muzej Požega i Centar za posjetitelje „Požeška kuća“ u inovativni kulturno-turistički kompleks, gdje se povijest grada oživljava kroz interaktivne postave, holograme, senzorne instalacije i multimedijalne sadržaje. Kombinirajući obnovu baštine, EU sredstva i suvremene tehnologije, projektom je stvorena jedinstvena destinacija koja povezuje prošlost, sadašnjost i turizam, istovremeno educirajući lokalnu zajednicu i privlačeći posjetitelje iz cijele Hrvatske. Projekt je proveo Grad Požega, a partneri u njegovoj realizaciji bili su Gradski muzej Požega i Turistička zajednica grada Požege. Ukupna vrijednost projekta iznosi 5.457.107,30 eura, od čega je 4.446.214,08 eura osigurano kroz bespovratna sredstva.
Projekt „Požeške bolte“ objedinjuje obnovu Gradskog muzeja Požega i uspostavu Centra za posjetitelje „Požeška kuća“. Kako je nastala ideja o ovom projektu i što ona znači za grad Požegu, Požeško-slavonsku županiju te širu kulturno-turističku scenu Slavonije?
Grad Požega ima bogatu kulturu i povijest o čemu svjedoče brojni povijesni i arheološki dokazi, te se može pohvaliti mnoštvom pokretnih, nepokretnih i nematerijalnih kulturnih dobara. S obzirom na tada rastući interes za kulturni, ruralni, gastro i vinski turizam Grad je prepoznao svoje turističke potencijale u jačanju koncepcije i razvoju kulturnog turizma te objedinjavanju navedenih sadržaja i ponude, sa bogatom ponudom i sadržajima gastro i vinskog turizma. Potreba da se korištenjem kulturno-povijesnog nasljeđa potakne razvoj turizma i poduzetništva bila je sve više prisutna, a u tu svrhu bila je nužna revitalizacija i stručno upravljanje kulturnom baštinom.
Projekt je objedinio obnovu devastiranog Gradskog muzeja Požega i uspostavu Centra za posjetitelje „Požeška kuća“, stvarajući novi kulturno-turistički kompleks u samom centru grada.
Projekt „Požeške bolte“ sufinanciran je sredstvima Europske unije. Možete li pojasniti kako su bespovratna sredstva korištena i koje ste inovativne metode, tehnologije ili interpretacijske pristupe koristili tijekom obnove i modernizacije te kako one doprinose dugoročnoj održivosti i privlačnosti projekta?
Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a bespovratna sredstva korištena su kroz više komplementarnih faza:
• Rekonstrukcija i dogradnja objekta Gradskog muzeja Požega, uključujući obnovu povijesne građevine i prilagodbu suvremenim standardima muzejske djelatnosti.
• Opremanje Centra za posjetitelje „Požeška kuća“ kao multimedijalnog prostora koji interpretira povijest Požege i Požeške kotline kroz suvremene digitalne tehnologije.
• Opremanje interijera i izrada multimedijalnog postava Gradskog muzeja Požega, koji kombinira tradicionalne muzejske elemente s interaktivnim sadržajima – od projekcija i holograma do taktilnih i audio instalacija.
• Brendiranje turističke destinacije – izrada branda i implementacija istoga te dizajn i grafička izrada prototipa suvenira.
• Edukacija djelatnika čime se osigurala održivost projekta i prijenos znanja u lokalnu zajednicu.
Tijekom realizacije projekta korištene su suvremene multimedijalne i interaktivne tehnologije koje omogućuju posjetiteljima da „urone“ u povijest grada.
Neki od ključnih pristupa uključuju:
• Interaktivne ekrane koje povezuju povijesne priče s kartama, fotografijama i svjedočanstvima građana.
• Senzorne instalacije (svjetlo, zvuk, miris) koje stvaraju emocionalni doživljaj prostora.
• Modularni postav koji omogućuje izmjene i nadogradnje sadržaja, čime se osigurava dugoročna održivost i aktualnost.
Kako su lokalna zajednica i posjetitelji reagirali na novo lice Gradskog muzeja i Centra za posjetitelje? Koje su prve dojmove i povratne informacije koje ste dobili?
Odmah nakon otvorenja, reakcije lokalne zajednice i posjetitelja bile su iznimno pozitivne. Građani Požege s ponosom ističu novi izgled muzeja i inovativnost postava, dok posjetitelji iz drugih krajeva Slavonije i Hrvatske prepoznaju „Požeške bolte“ kao primjer kako se kulturna baština može suvremeno predstaviti.
Projekt nosi prepoznatljivo ime „Požeške bolte“, koje asocira na povijesnu arhitekturu i identitet grada. Kako ste razvijali vizualni i komunikacijski brend projekta te na koji način on doprinosi prepoznatljivosti Požege kao turističke destinacije?
Naziv „Požeške bolte“ izabran je zbog svoje simbolike – „bolte“ su karakteristični svodovi koji povezuju trgove i ulice starog dijela grada, ali i metafora povezanosti prošlosti i sadašnjosti. Brend doprinosi prepoznatljivosti Požege kao destinacije kulturnog turizma
S kojim ste se izazovima susreli i koje biste savjete dali drugim korisnicima koji žele uspješno promovirati EU projekte u području kulturne baštine i turizma?
Najveći izazovi bili su koordinacija brojnih dionika, usklađivanje građevinskih radova s konzervatorskim odredbama i prostornim ograničenjima te provedba svega projektom predviđenog u okviru zadane financijske konstrukcije i ugovorenih rokova. Na temelju stečenih iskustava preporučili bismo drugim korisnicima aktivnu prisutnost na digitalnim platformama ,korištenje atraktivnih vizuala i video materijala, te uključivanje lokalnih dionika u samo promociju i prenošenje dobre prakse.
Jelena Vidović, dipl.oec.
Pročelnica Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i gospodarenje
Grad Požega
