• EU logo
  • OPKK logo
  • EU fondovi logo
  • Izrada internetske stranice sufinancirana je sredstvima tehničke pomoći Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Bilten br. 4/2019

Uvodna riječ

Dragi korisnici,

iza nas je još jedna projektno uspješna godina te vam ovim putem zahvaljujem svima na vrlo profesionalnoj suradnji u 2019. godini, tijekom koje smo ostvarili brojne kvalitetne i vidljive rezultate.

Posljednje tromjesečje godine iza nas, koje je obuhvatilo razdoblje od početka listopada do kraja prosinca, obilježila su nova velika ulaganja. U navedenom razdoblju ugovorena su 103 nova projekta čija je ukupna vrijednost gotovo 5,4 milijarde kuna od čega 4,3 milijarde kuna čine bespovratna sredstava.

Među ugovorenim projektima svakako se ističe projekt rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac koji je iznosom (3,4 milijarde kuna) najveći ugovoreni projekt u 2019. godini kao i drugi naš najveći projekt, nakon izgradnje Pelješkog mosta, koji smo ugovorili iz OPKK.

U ovom razdoblju ugovoreni su i prvi projekti podrške razvoju centara kompetencija, uspostave infrastrukture regionalnih centara kompetentnosti u strukovnom obrazovanju, 24 nova projekta ulaganja u znanost i inovacije, projekt uspostave Veteranskih centara u RH i sl.

U novoj godini nastavljamo s našim aktivnostima i predstoji nam završetak glavnine procesa ugovaranja u okviru naših delegiranih funkcija iz OPKK te očekujemo da će sljedeću godinu posebno obilježiti postupci dodjele za ITU mehanizam te za poziv „Unapređivanje infrastrukture za pružanje socijalnih usluga u zajednici kao podrška procesu deinstitucionalizacije“, a u planu je i ugovaranje nekoliko velikih projekata poput nabave novih putničkih vlakova, revitalizacija vrelovodne mreže i sustava toplinarstva u Zagrebu te druga faza razvoja sustava digitalno zrelih škola tj. e-Škole.

Uz navedeno, nastavljamo i s praćenjem provedbe oko 560 projekata čije su projektne aktivnosti u fazi realizacije, a tijekom 2020. očekujemo sklapanje tristotinjak novih ugovora, sufinanciranih sredstvima ESI fondova, koji će i započeti sa svojom aktivnom provedbom.

U svakom slučaju, pred nama je još jedna projektno bogata i aktivna godina.

Na kraju, još jednom zahvaljujem svim našim dosadašnjim korisnicima na dobroj i kvalitetnoj suradnji u proteklom razdoblju za koju vjerujem da će se nastaviti i u ovoj godini, a svim našim budućim korisnicima želim uspješno ugovaranje i početak realizacije planiranih projektnih aktivnosti u 2020. godini.

S poštovanjem,

Tomislav Petric, ravnatelj

Pročitaj višeČitaj manje
Tema broja

Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

1. Za početak, molim Vas predstavite nam ukratko projekt “Uspostava laboratorija za arheogenetiku Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu“ i kako se taj projekt nadopunjuje s ranije provedenim projektom MendTheGap?

Arheogenetika je mlada i prestižna znanstvena disciplina koja proučava biološku prošlost čovječanstva primjenom molekularnih tehnika genetike populacija te koja se pojavom metoda sekvenciranja nove generacije (NGS) ubrzano razvija i čija su istraživanja često objavljena u najpoznatijim znanstvenim časopisima.

Hrvatska je poznata po mnogobrojnim arheološkim nalazištima i obilju arheološkog materijala biološkog porijekla (kosti životinja i ljudi), čije su analize obogatile naše spoznaje o čovjekovoj prošlosti. S namjerom provođenja vrhunskih znanstvenih istraživanja i uspostave znanstvene suradnje između genetičara i znanstvenika koji proučavaju prošlost (arheolozi, geolozi, biolozi, itd.), cilj ovog projekta je izgradnja i opremanje laboratorija za arheogenetiku (u sklopu Agronomskog fakulteta), koji ne postoji u našoj široj regiji.

Ideja za realizaciju ovog projekta razvila se u okviru ranije provedenog projekta MendTheGap (“Smart Integration of Genetics with Sciences of the Past in Croatia: Minding and Mending the Gap”).

Projekt MendTheGap je od 535 prijavljenih projekata bio najbolje rangirani projekt. Također, to je u dosadašnjim prijavama na europske natječaje jedini projekt iz Hrvatske koji je bio najbolje rangiran. Osnovna ideja projekta “MendTheGap” je bila uspostaviti i objediniti suradnju genetičara s istraživačima različitih profila (arheologe, antropologe, biologe, geologe i paleontologe) koji na različite načine znanstveno proučavaju daleku prošlost.

Dok projekt “MendTheGap” osigurava “know-how” iz područja arheogenetike, uspostava fizičkog laboratorija za arheogenetiku koji će biti realiziran provedbom projekta u okviru OPKK, svakako će osnažiti istraživački potencijal CrEAMA inicijative (koja je osnovana s namjerom provođenja integriranog pristupa u znanostima o prošlosti) te dugoročno stimulirati provođenje arheogentičkih istraživanja u Hrvatskoj.

Izgradnjom i osnivanjem laboratorija za arheogenetiku stvorit će se preduvjeti za znanstvenu izvrsnost u području arheogenetike u regiji koja bi nas učinila atraktivnim i poželjnim partnerom u budućim prijavama na znanstvene projekte EU, a što je sukladno sa strategijom pametne specijalizacije kao i akcijskim planom za provedbu strategije pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2020 godine.

2. Koje pripremne aktivnosti ste vi kao korisnik poduzeli za što uspješnije savladavanje eventualnih prepreka koje se događaju tijekom provedbe projekata?

Svjesni smo kako provedbe projekta nema bez timskog rada, tako da je u ovom projektu, kao i u ostalim projektima koje provodimo uključena naša sedmeročlana istraživačka grupa. Također, podrška u realizaciji projekta nam je i administrativna tajnica koja nam pomaže u rješavanju svih problema koji nama znanstvenicima oduzimaju puno vremena. Uz naše kapacitete, u provedbi nam pomaže i  stalna suradnja s kolegama iz SAFU-a ( kolega Dino Beritić zadužen za komunikaciju s nama) koja nam je vrlo korisna. Često postavljamo pitanja i konzultiramo se unaprijed kako bismo spriječili mnoge prepreke.

3. Što biste, na temelju svog iskustva, poručili drugim korisnicima projekata te na koji način se dobrim planiranjem može prevenirati otežana provedba projekta?

U našoj istraživačkoj grupi svatko ima svoj zadatak u projektu, ali na kraju svi radimo u sinergiji što nam se pokazalo kao dobra praksa. U procesu pisanja projekta svatko je već imao određene zadatke, jedino takvim planiranjem i timskim radom može se provoditi projekt.

4. Koji dio provedbe projekta vam je najizazovniji?

Našoj istraživačkoj grupi najizazovniji dio u provedbi ovog projekta bit će verifikacija novosagrađenog laboratorija, odnosno prve analize u laboratoriju u cilju dobivanja genomskih sekvenci što starijih uzoraka kostiju životinja iz RH prije procesa domestikacije.

U ovom trenutku pripreme izgradnje laboratorija, izazovnim nalazimo i snalaženje sa svim administrativnim zahtjevima u projektu, provođenju javne nabave te svim pripremnim radnjama za početak izgradnje koje iziskuju puno truda i rada budući da se radi o izgradnji specifičnog čistog prostora (engl. clean room) s visokim standardima zaštite od kontaminacije samih uzoraka.

Pročitaj višeČitaj manje
Vi imate riječ

Pregled provedenih SAFU aktivnosti i novosti u 2019.

Tijekom 2019. godine Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) kao PT2 za većinu specifičnih ciljeva Operativnog programa Konkurentnost i kohezija (OPKK) ugovorila je 267 novih projekata čija ukupna vrijednost ulaganja iznosi 8,9 milijardi kuna od čega iznos ugovorenih bespovratnih sredstava iznosi 7,3 milijarde kuna.

Radi se o projektima čiju provedbu će SAFU pratiti u narednih par godina, ovisno o zahtjevnosti i duljini projekata.

U 2019. nastavili smo i s već uhodanom praksom organiziranja edukacija, kojih je u navedenoj godini bilo 35 diljem RH, za sve naše nove i postojeće korisnike kako bi im što više olakšali provedbu projekata i omogućili da u neposrednom kontaktu s njima odgovorimo na pitanja koja ih muče i riješimo eventualne nedoumice koje imaju tijekom realizacije svojih projektnih aktivnosti.

Uz same edukacije, tu su i drugi instrumenti i načini kojima SAFU olakšava korisnicima provedbu njihovih projekata i ispunjavanja ugovornih obveza. Jedan od njih je i prethodni (ex-ante) pregled Dokumentacije o nabavi (DoN) koji se dostavlja u SAFU. Tijekom 2019. godine odrađeno je 245 ex-ante provjera dokumentacije na koje su naši stručnjaci davali komentare i savjete za poboljšanje DoN-a, a sve s ciljem da vi, naši korisnici, što lakše provedete postupke nabava u okviru svojih projekata. Uz to, napravljeno je i 66 ex-ante provjera dokumentacije za tijela u sustavu (Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Hrvatske vode).

Još jedan od instrumenata pomoći korisnicima koji prakticira SAFU je i mogućnost dostave materijala vezanih za promidžbu i vidljivost projekata svojih korisnika na pregled i kontrolu obveznih elemenata vidljivosti koji su propisani u Uputama za korisnike sredstava projekata financiranih u okviru ESI fondova za razdoblje 2014.- 2020., a u 2019. je zaprimljeno i odgovoreno na 776 takvih upita.

Tijekom 2019. na snagu su stupile izmjene Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (NN 110/19) koje utječu i na samu provedbu projekata. Izmjenom Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ukida se obvezno komorsko članstvo za voditelje građenja i voditelje radova te oni gube status regulirane profesije. Inženjeri gradilišta i voditelji radova slobodno odlučuju o svojem pristupanju članstvu Komore i istupu iz članstva Komore.

Uz navedeno, inženjeri gradilišta i voditelji radova koji nisu članovi Komore ne smiju biti stavljeni u nepovoljniji položaj u odnosu na inženjere gradilišta i voditelje radova koji su članovi Komore, a postupanje protivno navedenom predstavlja diskriminaciju u smislu zakona kojim se uređuje suzbijanje diskriminacije.

Također, jedna od važnijih novosti i promjena kod postupaka nabava velike vrijednosti je promjena vrijednosti europskih pragova koja kreće s prvim danom 2020. Prema tim novim pravilima Europske komisije potrebno je na sve nabave koje počinju od 1.siječnja 2020. primijeniti nove pragove prilikom definiranja radi li se o postupku nabave male, odnosno velike vrijednosti te uskladiti ostale odredbe koje se mijenjaju ovisno o tome radi li se o postupku male ili velike vrijednosti (obavezu provođenja prethodnog savjetovanja, rok za dostavu ponude, rok za postavljanje upita od strane gospodarskog subjekta i stavljanje na raspolaganje odgovora naručitelja, obavezu provjere ažuriranih popratnih dokumenata, obavezu objave informacija na SLEU i sl.). Više informacija o ovoj temi dostupno je na Portalu javne nabave.

Još jedna vrlo važna novost koja je obilježila 2019. godinu je donošenje novih Pravila o financijskim korekcijama. Nova Pravila o financijskim korekcijama (v.5.1.), a time posredno i Smjernice Europske komisije od 14. svibnja 2019. primjenjuju se na sve ugovore proizašle iz postupka javne nabave pokrenute na dan 1. siječnja 2017. i kasnije, a za koje je postupak nepravilnosti započeo nakon 9. kolovoza 2019. odnosno 2. rujna 2019. godine.

Kao najvažnije razlike između starih i novih pravila se ističu; smanjenje mogućnosti umanjenja financijskih korekcija i jasnije propisani kriteriji za primjenu financijskih korekcija. Detaljniji prikaz novosti i razlika između starih i novih smjernica za određivanje financijskih korekcija dostupan je na poveznici u prezentaciji „Aktualnosti u provedbi projekata u 2019.“.

Pročitaj višeČitaj manje
Nazad na sve biltene
Skip to content