Dragi korisnici i suradnici,
uz želju da blagdane provedete u krugu svojih najmilijih, ispunjeni nadom, radošću i mirom, sretan vam i blagoslovljen Uskrs!
Zašto je važno izaći na izbore?
9. lipnja 2024. građani Hrvatske će izaći na izbore za Europski parlament i na taj način sudjelovati u oblikovanju budućnosti europske demokracije.
To je jedinstvena prilika da svi zajednički odlučimo o budućnosti Europske unije.
Svojim glasom možete utjecati na promjene u svijetu u kojem živite.
Europski parlament donosi zakone koji utječu na sve.
Zakonodavstvo EU-a bavi se onime što je važno većini ljudi: okolišem, sigurnošću, migracijama, socijalnim politikama, pravima potrošača, gospodarstvom, vladavinom prava i mnogim drugim temama. Danas sve važne nacionalne teme imaju i europsku dimenziju.
Vaš će glas odlučiti o tome koji će vas zastupnici u Europskom parlamentu predstavljati u pripremi novih zakona i utjecati na izbor Europske komisije. Te će odluke oblikovati Vaš svakodnevni život, kao i živote mnogih drugih.
Izađite na izbore kako bi i Vaš glas doprinio suočavanju s globalnim izazovima koji nas okružuju.
Iskoristite svoj glas kako biste se zauzeli za demokraciju.
Demokracija počinje s ljudima: mi pokrećemo promjene glasanjem za Europski parlament, a odluke koje se tamo donose utječu na naše živote.
Što više građana glasa, to je demokracija jača.
Što su europski izbori?
Na europskim izborima ljudi u Europskoj uniji glasaju za zastupnike u Europskom parlamentu, koji ih predstavljaju.
Izbori se održavaju u svim zemljama EU-a.
Koliko često se održavaju europski izbori?
Izbori se održavaju svakih pet godina.
Kad će se održati sljedeći izbori?
Sljedeći izbori u Hrvatskoj će se održati 9. lipnja 2024.
Zašto je važno glasati?
Kad glasate, birate zastupnike u Europskom parlamentu.
Ti zastupnici donose odluke koje utječu na vaš svakodnevni život.
Na primjer, te odluke utječu na zapošljavanje, zdravstvenu zaštitu i okoliš.
Vaš glas je važan. Ako glasate, sudjelujete u donošenju odluka.
Koja su pravila izbora?
Ako želite glasati, možda ćete se trebati registrirati.
Na izborima možete glasati samo jednom.
Možete glasati ako ste građanin EU-a.
Građanin EU-a ste ako ste državljanin bilo koje zemlje EU-a.
Možete glasati na izborima u zemlji EU-a čiji ste državljanin.
Projektom Revitalizacija područja Tvrđave sv. Ivan revitalizirana je četvrta po redu tvrđava šibenskog fortifikacijskog sustava. Što ovaj projekt i obnovljene tvrđave znače za Šibenik?
Tvrđava svetog Ivana predstavlja povijest i kulturno nasljeđe Šibenika te posljednji korak u revitalizaciji bisera šibenskih tvrđava koji je započeo još 2012. godine s obnovom tvrđave sv. Mihovil te se nastavio obnovom tvrđave Barone 2014. godine. Nakon uspješnog projekta revitalizacije tvrđave sv. Mihovila koja je donijela ljetnu pozornicu kao novi sadržaj kulturne ponude Grada Šibenika, a tvrđava Barone muzej na otvorenom sa AR sadržajem, izazov je bio osmisliti novi i drukčiji sadržaj na sv. Ivanu koji bio nastavak uspješnih projekata. Odluka da se napravi podzemni kampus pokazala se inovativnom i uspješnom te savršeno zaokružuje cijelu priču naših tvrđava zajedno s pomorskom tvrđavom sv. Nikole koja predstavlja UNESCO zaštićenu baštinu.
Koje zanimljivosti o ovom jedinstvenom projektu biste voljeli istaknuti?
Projekt Revitalizacije tvrđave sveti Ivan je zaista, kako kažete, bio jedinstveni projekt jer za početak radi se o dva kulturna dobra – području Zvijezde i području Kliješta. Oba kulturna dobra čine cjelinu tvrđave, ali sam pristup obnovi navedenih dijelova se razlikovao obzirom da se i u samoj strukturi razlikuju. Zanimljivo je kako čak ni sami Šibenčani do obnove tvrđave nisu bili svjesni o kolikoj se zaista veličini radi obzirom da se s kopna i mora ističe tek dio Zvijezde velik oko 4000 kvadrata, a iza nje se prostire dodatnih 14 000 kvadrata koji su vidljivi tek pri dolasku na predio Kliješta. Također, o jedinstvenosti projekta govori i činjenica da je tijekom projekta izvedeno čak 18 tisuća četvornih metara arheoloških istraživanja što predstavlja cijelu veličinu same tvrđave te je obnovljeno 3 kilometra bedema tvrđave. Nije mala stvar napomenuti i kako je za obnovu tvrđave utrošena 21 tona cigle kako bi se dobila boja fuge koja je primjerena dobu u kojem je tvrđava izvorno i građena. Zaista smo pazili na svaki detalj kako bi obnova tvrđave vjerodostojno predstavljala vrijeme u koje je nastala, a dodatno je tvrđava obogaćena novim sadržajima od kojih svakako ističemo jedinstveni kampus koji se prostire na 1700 metara četvornih te je opremljen s 14 spavaonica, tri učionice kao i društvenim prostorijama te predstavlja svojevrsno „srce“ novo obnovljene tvrđave. Naravno, ovo su tek možda najzanimljivije činjenice, ali sam projekt je bio zaista kompleksan ne samo po pitanju infrastrukturnih radova već smo imali i veliki udio soft aktivnosti od čega bih svakako izdvojila i posebno za tvrđavu izrađenu eno – gastro ponudu koja na moderan način reinterpretira namirnice koje su se tradicionalno koristile u 17 stoljeću te razvijeni radni plan s čak 20 edukativnih programa koji se koriste na tvrđavi.
Kakva je bila reakcija građana i posjetitelja na proširenje turističke i kulturne ponude grada Šibenika kroz obnovu tvrđave sv. Ivan?
Reakcije su redom zaista pozitivne kako od građana tako i od turista. Od samog otvorenja tvrđave, redovno se održava veliki broj događanja od kojih bi istaknula ture po tvrđavi u pratnji arheologa i povjesničara Tvrđave kulture Šibenik koja upravlja našim fortifikacijskim sustavom i koje su izvrsna prilika kako lokalcima tako i domaćim i stranim turistima da bolje upoznaju povijest tvrđave. Koliko su Šibenčani jedva čekali otvorenje tvrđave sv. Ivan govori i podatak da je u prvom mjesecu od otvaranja, tvrđavu posjetilo 4500 posjetitelja. Istaknula bih također i sjajno funkcioniranje kampusa koji je popunjen tijekom cijele godine raznim događanjima i posjetiteljima, kako domaćima tako i stranima.
Riječ je o najvećem projektu iz područja kulturne baštine dodijeljenom gradu Šibeniku iz fondova Europske unije. S kojim izazovima ste se susreli tijekom provedbe projekta?
Svakako bih rekla da su projekti vezani za kulturnu baštinu najkompleksniji obzirom da postoji u startu veliki broj dionika koji su uključeni u ovakve projekte, a postoji i dosta ograničenja s kojima se susrećemo jer ipak se radi o zaštićenom kulturnom dobru i potrebno je prevenirati bilo kakvu potencijalnu devastaciju vodeći računa da se bogata povijest dostojno i reprezentativno obnovi i prezentira. Naš projekt je imao brojne izazove – od preprojektiranja tvrđave, rasta cijena građevinskih radova, arheoloških otkrića koji su zahtijevali dodatna, nova ili drukčija rješenja od onih koje smo prvotno planirali, ali sa svim tim smo se dosta dobro nosili jer smo imali iznimno dobru partnersku suradnju sa svim dionicima. Naravno sve navedeno utjecalo je i na produljenje rokova radova i same provedbe projekta koji je trajao gotovo šest godina. Neminovno je spomenuti i boljku svih projekata, a to je javna nabava. Iskustvo prijašnjih projekata revitalizacije kulturne baštine puno nam je pomoglo u nošenju s raznim problemima
Koji savjet biste dali budućim korisnicima bespovratnih sredstava pri realizaciji ovakvih sličnih projekata?
Kao ključno bih istaknula dobru organizaciju i podjelu uloga u projektnom timu. Također, za ovakve tipove projekta nije dovoljna samo organizacijska struktura gradske uprave već je potrebna suradnja i s različitim drugim dionicima i strukama što često nije lak posao i zato je bitno vrlo jasno dodijeliti uloge i odgovornosti. Isto tako bih istaknula kako sam projekt ima svoje vremensko ograničenje, ali projekt mora nastaviti „živjeti“ i nakon što smo poslali završni izvještaj. Nužno je imati plan upravljanja projektom nakon završetka i budućeg korisnika tvrđave u najranijim fazama uključiti u provedbu projekta što se u slučaju naše obnove fortifikacijskog sustava pokazalo ključnim receptom za uspjeh.
Maja Čeko, voditeljica Odsjeka za pripremu i provedbu ITU mehanizma; Grad Šibenik, Upravni odjel za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj
Projekt: Revitalizacija područja tvrđave sv. Ivan
Korisnik: Grad Šibenik
Izrada internetske stranice sufinancirana je sredstvima tehničke pomoći Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
© SAFU 2023. - Sva prava pridržana.
Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije.
Ulica grada Vukovara 284 (ulaz C), 10000 Zagreb
Izrada internetske stranice sufinancirana je sredstvima tehničke pomoći Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
© SAFU 2023. - Sva prava pridržana.
Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije.
Kolačić | Trajanje | Opis |
---|---|---|
pll_language | Trajni kolačić (1 godina) | Pohranjivanje jezičnih postavki |
Kolačić | Trajanje | Opis |
---|---|---|
cookielawinfo-checkbox-analytics | 11 mjeseci | Ovaj kolačić postavlja dodatak GDPR Cookie Consent. Kolačić se koristi za pohranu privole korisnika za kolačiće u kategoriji "Analitika". |
cookielawinfo-checkbox-functional | 11 mjeseci | Kolačić je postavljen GDPR privolom za kolačiće za bilježenje privole korisnika za kolačiće u kategoriji "Funkcionalni". |
cookielawinfo-checkbox-necessary | 11 mjeseci | Ovaj kolačić postavlja dodatak GDPR Cookie Consent. Kolačići se koriste za pohranjivanje privole korisnika za kolačiće u kategoriji "Potrebno". |
cookielawinfo-checkbox-others | 11 mjeseci | Ovaj kolačić postavlja dodatak GDPR Cookie Consent. Kolačić se koristi za pohranu privole korisnika za kolačiće u kategoriji „Ostalo". |
cookielawinfo-checkbox-performance | 11 mjeseci | Ovaj kolačić postavlja dodatak GDPR Cookie Consent. Kolačić se koristi za pohranjivanje privole korisnika za kolačiće u kategoriji "Performanse". |
viewed_cookie_policy | 11 mjeseci | Kolačić postavlja GDPR dodatak za pristanak na kolačiće i koristi se za pohranjivanje je li korisnik pristao na korištenje kolačića ili nije. Ne pohranjuje nikakve osobne podatke. |