Kakva je bila reakcija građana i posjetitelja na proširenje turističke i kulturne ponude grada Šibenika kroz obnovu tvrđave sv. Ivan?

Reakcije su redom zaista pozitivne kako od građana tako i od turista. Od samog otvorenja tvrđave, redovno se održava veliki broj događanja od kojih bi istaknula ture po tvrđavi u pratnji arheologa i povjesničara Tvrđave kulture Šibenik koja upravlja našim fortifikacijskim sustavom  i koje su izvrsna prilika kako lokalcima tako i domaćim i stranim turistima da bolje upoznaju povijest tvrđave. Koliko su Šibenčani jedva čekali otvorenje tvrđave sv. Ivan govori i podatak da je u prvom mjesecu od otvaranja, tvrđavu posjetilo 4500 posjetitelja. Istaknula bih također i sjajno funkcioniranje kampusa koji je popunjen tijekom cijele godine raznim događanjima i posjetiteljima, kako domaćima tako i stranima.

Riječ je o najvećem projektu iz područja kulturne baštine dodijeljenom gradu Šibeniku iz fondova Europske unije. S kojim izazovima ste se susreli tijekom provedbe projekta?

Svakako bih rekla da su projekti vezani za kulturnu baštinu najkompleksniji obzirom da postoji u startu veliki broj dionika koji su uključeni u ovakve projekte, a postoji i dosta ograničenja s kojima se susrećemo jer ipak se radi o zaštićenom kulturnom dobru i potrebno je prevenirati bilo kakvu potencijalnu devastaciju vodeći računa da se bogata povijest dostojno i reprezentativno obnovi i prezentira. Naš projekt je imao brojne izazove – od preprojektiranja tvrđave, rasta cijena građevinskih radova, arheoloških otkrića koji su zahtijevali dodatna, nova ili drukčija rješenja od onih koje smo prvotno planirali, ali sa svim tim smo se dosta dobro nosili jer smo imali iznimno dobru partnersku suradnju sa svim dionicima. Naravno sve navedeno utjecalo je i  na produljenje rokova radova i same provedbe projekta koji je trajao gotovo šest godina. Neminovno je spomenuti i boljku svih projekata, a to je javna nabava. Iskustvo prijašnjih projekata revitalizacije kulturne baštine puno nam je pomoglo u nošenju s raznim problemima

Koji savjet biste dali budućim korisnicima bespovratnih sredstava pri realizaciji ovakvih sličnih projekata?

Kao ključno bih istaknula dobru organizaciju i podjelu uloga u projektnom timu. Također, za ovakve tipove projekta nije dovoljna samo organizacijska struktura gradske uprave već je potrebna suradnja i s različitim drugim dionicima i strukama što često nije lak posao i zato je bitno vrlo jasno dodijeliti uloge i odgovornosti. Isto tako bih istaknula kako sam projekt ima svoje vremensko ograničenje, ali projekt mora nastaviti „živjeti“ i nakon što smo poslali završni izvještaj. Nužno je imati plan upravljanja projektom nakon završetka i budućeg korisnika tvrđave u najranijim fazama uključiti u provedbu projekta što se u slučaju naše obnove fortifikacijskog sustava pokazalo ključnim receptom za uspjeh.

Maja Čeko, voditeljica Odsjeka za pripremu i provedbu ITU mehanizma; Grad Šibenik, Upravni odjel za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj

Projekt: Revitalizacija područja tvrđave sv. Ivan

Korisnik: Grad Šibenik