Projektom su povezani elementi kulturne baštine, enologije, edukacije i multimedije. Što po vašem mišljenju čini Spahijski podrum, kao dio „Svijeta graševine“, jedinstvenim primjerom kulturno-
turističke revitalizacije na nacionalnoj ili europskoj razini?

Ono što Spahijski podrum u Pakracu čini jedinstvenim nije samo njegova funkcionalna inovacija ili povijesna vrijednost, već činjenica da je već u fazi planiranja osmišljen kao kulturno i društveno
središte grada – mjesto koje će objediniti baštinu, suvremenu edukaciju, susret zajednice i turističku ponudu. U praksi, upravo se to i ostvarilo. Danas Spahijski podrum nije samo prostor sa stalnom izložbom i knjižnicom, već živi centar kulturnih aktivnosti, susreta, radionica, predavanja i događanja, otvoren svim generacijama i interesnim skupinama. Povezuje lokalnu zajednicu, ali i pruža zanimljiv sadržaj posjetiteljima i turistima, postajući jedan od glavnih kulturnih orijentira regije.

Posebnost interpretacije baštine u ovom prostoru jest njezina multisenzorna i interaktivna priroda. Izložbene cjeline ne sastoje se samo od muzejskih predmeta i interpretacijskih tekstova, već su obogaćene multimedijalnim elementima – interaktivnim ekranima, digitalnim pričama, video- instalacijama i interaktivnim edukativnim sadržajima – koji traže aktivan angažman posjetitelja. Time se stvara iskustvo koje nije pasivno, već poziva na istraživanje, razmišljanje i sudjelovanje. Dodatno, kroz tematske cjeline vezane uz vino, kulinarstvo, pakračku svakodnevicu i legende, baština se prezentira kao živa priča koja se nastavlja – kroz radionice, lokalne proizvode, knjižnicu sjemena, gastro-kutak i prostore za društveno djelovanje.

Kao dio „Svijeta graševine“, Spahijski podrum unosi novu dimenziju u kontinentalni kulturni turizam – ne samo kao atrakcija, već kao model održive revitalizacije baštine kroz suvremene interpretacijske alate, inkluzivnu funkciju i povezanost s lokalnim identitetom. U tom smislu, Spahijski podrum nije samo primjer dobre prakse – on je potvrda da se kulturna infrastruktura može planirati i ostvariti tako da istovremeno čuva naslijeđe i aktivno oblikuje budućnost zajednice.

Početkom svibnja Spahijski podrum otvoren za javnost. Kakav je bio prvi val reakcija lokalne zajednice i posjetitelja koji sada imaju priliku doživjeti ovo mjesto kroz novu interpretaciju vinske i kulturne baštine?

Od trenutka kada je šestog svibnja Spahijski podrum otvoren za javnost, postalo je jasno da je projekt ne samo ispunio, već i nadmašio očekivanja. Prvi val reakcija – osobito iz redova lokalne zajednice – bio je ispunjen ponosom, oduševljenjem i zahvalnošću. Građani Pakraca s radošću su dočekali obnovu jedne od najznačajnijih gradskih povijesnih građevina, a komentari poput „imam osjećaj kao da se ne nalazim u Pakracu“, „svjetski, a naše“ i „osebujno i oku i jeziku“ najbolje opisuju doživljaj prostora koji istovremeno odiše lokalnim identitetom i europskom suvremenošću. U knjizi dojmova često se ponavlja osjećaj ponosa što je njihov grad dobio prostor takvog značaja i kvalitete, a ne manjka ni divljenja prema načinu na koji su spojene prošlost i sadašnjost, tradicija i tehnologija, baština i svakodnevica.

No, uz pohvale i emocije, brzo su se pojavili i konkretni učinci – jedan od najupečatljivijih je osjetno povećanje broja novoučlanjenih korisnika Gradske knjižnice Pakrac. To je jasan pokazatelj da Spahijski podrum nije samo atraktivna destinacija, već i prostor koji potvrđuje svoju funkciju živog, svakodnevnog centra kulture i znanja. Ljudi u njemu ne samo da dolaze razgledati, već se žele zadržati, sudjelovati, a naposljetku i vraćati.

Kako se revitalizacija Spahijskog podruma uklapa u širu strategiju promocije kulturne baštine i vinskog identiteta Pakraca?

Revitalizacija Spahijskog podruma ima ključnu ulogu unutar projekta Svijet graševine, čiji je glavni cilj brendirati Požeško-slavonsku županiju kao prepoznatljivu i atraktivnu vinsku destinaciju kontinentalne Hrvatske. Riječ je o strateškom kulturno-turističkom projektu koji povezuje više gradova i posjetiteljskih infrastruktura, a temelji se na sorti grožđa – graševini – kao simbolu kraja, načina života i povijesti. U tom kontekstu, Spahijski podrum je zamišljen i ostvaren kao riznica Svijeta graševine – mjesto u kojem se ne čuva samo vino, već i znanje, sjećanje, tradicija i identitet vezan uz vinarstvo i svakodnevni život ovoga kraja.

No uloga Spahijskog podruma nije samo muzejska – njegova zadaća je i edukativna i poticajna. Kroz sadržaje koji povezuju tradiciju s današnjicom, želimo posjetiteljima prenijeti vrijednost graševine ne samo kao proizvoda, već i kao potencijala. Upravo zato vjerujemo da će projekt, osim što obogaćuje turističku i kulturnu ponudu, motivirati ljude da se ponovno okrenu vinarstvu, da prepoznaju mogućnosti koje ova grana nosi – kako u gospodarskom i turističkom, tako i u identitetskom smislu.

Možete li pojasniti kako su bespovratna sredstva iz EU fondova iskorištena u okviru ovog projekta, posebno u aspektima rekonstrukcije objekta, opremanja interijera, realizacije stalne izložbe i uspostave interpretacijskog centra?

U okviru projekta Svijet graševine, Spahijski podrum u Pakracu obnovljen je i opremljen zahvaljujući znatnim bespovratnim sredstvima iz fondova Europske unije. Ta sredstva omogućila su realizaciju opsežnog i sadržajno složenog zahvata, koji je uključivao sve faze – od projektiranja do konačnog otvaranja za javnost – s ciljem da se prostor pretvori u posjetiteljski centar u kojemu djeluju Gradska knjižnica Pakrac i stalni postav Muzeja grada Pakraca.

Građevinska rekonstrukcija obuhvatila je kompletnu obnovu zgrade na četiri etaže, uključujući konstruktivne zahvate, obnovu pročelja, stolarije, krovišta, eksterijera te interijera, uz očuvanje povijesne autentičnosti. Projektna sredstva omogućila su i izradu projektne dokumentacije, kao i vizualni identitet i brendiranje cijelog projekta, čime je Spahijski podrum jasno pozicioniran unutar šireg koncepta Svijeta graševine.

Jedan od najvažnijih aspekata financiranja bio je unutarnje opremanje prostora. Sredstvima su nabavljeni namještaj i oprema potrebni za kvalitetno funkcioniranje knjižnice i muzeja – od polica i pultova za knjižničnu građu, preko vitrina za muzejsku izložbu, do uredske opreme za zaposlenike i gastro kutka namijenjenog prezentaciji lokalnih proizvoda i ugostiteljskim aktivnostima u kulturnom kontekstu.

Posebno važna komponenta bila je realizacija stalnog postava muzeja, koja je provedena u skladu s prethodno definiranom muzeološkom koncepcijom, a sve prema pravilima struke. U tom okviru,
sredstva su korištena za restauraciju muzejskih predmeta, izradu grafičkih rješenja, pisanje interpretacijskih tekstova, osmišljavanje i produkciju multimedijalnih sadržaja, koji obogaćuju izložbene cjeline i omogućuju posjetiteljima aktivno i suvremeno iskustvo baštine.

Koje ste inovativne metode, tehnologije ili pristupe koristili tijekom obnove i modernizacije? Kako one doprinose dugoročnoj održivosti Spahijskog podruma i njegovoj funkcionalnosti kao hibridnog i višenamjenskog prostora?

U obnovi Spahijskog podruma primijenjen je niz suvremenih rješenja koja omogućuju da ovaj povijesni prostor ne bude samo obnovljen, već dugoročno funkcionalan, održiv i prilagođen višestrukoj namjeni. Inovativnost projekta očituje se već u samom pristupu – riječ je o pažljivo balansiranoj kombinaciji očuvanja kulturne baštine i implementacije tehnološki naprednih, fleksibilnih sustava. Jedan od ključnih pristupa bio je stvaranje modularnog i lako prilagodljivog interijera u multifunkcionalnoj dvorani Julijani te galeriji Pakri. Sav namještaj i oprema odabrani su tako da podržavaju česte transformacije prostora – primjerice, izložbeni prostor može se u kratkom roku pretvoriti u dvoranu za predavanja ili radionice, bez narušavanja osnovne funkcionalnosti. Takva fleksibilnost ključna je za dugoročnu upotrebljivost objekta kao dinamičnog kulturnog prostora.

Prostor je opremljen multimedijom koja omogućuje suvremenu, pristupačnu i interaktivnu interpretaciju sadržaja, uz mogućnost jednostavne nadogradnje bez potrebe za fizičkim izmjenama postava. Dodatnu vrijednost projektu daje ugradnja energetski učinkovitih rješenja, poput LED rasvjete prilagođene muzejskim uvjetima i sustava za klimatizaciju koji štiti i muzejsku i knjižničnu građu, ali i osigurava ugodno okruženje za posjetitelje i djelatnike. Takvi sustavi produžuju vijek trajanja prostora i smanjuju operativne troškove, čime doprinose financijskoj održivosti.

Važno je napomenuti i da su svi sadržaji i prostorni koncepti razvijani u dijalogu sa strukom i lokalnom zajednicom, što se pokazalo kao iznimno učinkovit pristup – jer rezultat je prostor koji odgovara
stvarnim potrebama korisnika i ima kapacitet da se razvija u skladu s njima. Posebna pažnja posvećena je i pristupačnosti za sve korisnike, uključujući osobe s invaliditetom i poteškoćama u
razvoju. U zgradi je ugrađen lift koji povezuje sve etaže, ulaz u gastro kutak opremljen je rampom za invalidska kolica, a stalna izložba sadrži video materijale s titlovima i zvučnim opisima, kako bi bila razumljiva i osobama s oštećenjem sluha ili vida. Time se potvrđuje nastojanje da prostor bude istinski uključiv, otvoren i jednak za sve.

Zahvaljujući ovim inovativnim rješenjima, Spahijski podrum nije samo estetski i funkcionalno obnovljen, već je osposobljen za kontinuiranu upotrebu kao višenamjenski, prilagodljiv i održiv kulturni prostor, spreman na razvoj i prilagodbu potrebama zajednice u godinama koje dolaze.

Projekt „Svijet graševine“ obuhvaća i izgradnju snažnog brenda vinske regije. Koji su komunikacijski alati i kanali bili ključni za promociju Spahijskog podruma, a koji za brendiranje cijelog projekta na regionalnoj i nacionalnoj razini?

Komunikacija i promocija projekta Svijet graševine razvijene su kroz pažljivo strukturiranu strategiju koja je povezivala lokalnu baštinu, vinsku tradiciju i suvremene alate brendiranja. Cilj je bio jasno pozicionirati Požeško-slavonsku županiju kao prepoznatljivu vinsku destinaciju, ističući posebnosti pojedinih lokacija, poput Spahijskog podruma, kroz integrirane i višekanalne promotivne aktivnosti. Brendiranje na regionalnoj i nacionalnoj razini ostvareno je kombinacijom online i ofline alata. Ključnu ulogu imale su službene mrežne stranice Svijeta graševine, Spahijskog podruma, Grada Pakraca, Požeško-slavonske županije, razvojnih agencija i partnerskih ustanova, kao i koordinirano vođena komunikacija putem društvenih mreža – osobito na Facebooku i Instagramu – gdje su se objavljivale tematske objave, vizualni sadržaji i priče s lica mjesta. Važnu ulogu imala je i klasična promocija kroz tiskane medije, brošure, informativne letke i brendirane mape koje su dijeljene na lokacijama projekta i u turističkim uredima.

Projekt je predstavljen i kroz gostovanja u radijskim i televizijskim emisijama, kako lokalnih tako i nacionalnih postaja, čime se dodatno povećala njegova prepoznatljivost kod šire javnosti. Posebna pažnja posvećena je produkciji TV reklama koje su emitirane kao dio promotivnih kampanja i turističkih spotova, čime se komunikacija proširila i na publiku koja konzumira tradicionalne medije.

Uz lokalne promocije i otvorenja, organizirani su i ciljani obilasci za novinare, turističke agente, blogere i influencere, čime je stvoren prostor za izravno iskustvo i autentične preporuke. Ti su posjeti rezultirali brojnim objavama u specijaliziranim i lifestyle medijima te na društvenim mrežama, što je pridonijelo široj vidljivosti i oblikovanju pozitivnog imidža. Uz to, unutar samog prostora osmišljeni su multimedijalni i edukativni sadržaji koji ne samo da interpretiraju baštinu, već i komuniciraju vrijednosti projekta izravno posjetiteljima. Promocija je dodatno obogaćena izradom brendiranih suvenira koji ne samo da promoviraju projekt, već stvaraju emocionalnu poveznicu s posjetiteljima i produžuju doživljaj izvan prostora samog podruma.

U konačnici, komunikacijska strategija projekta Svijet graševine oslanja se na dobro usklađene online i ofline kanale, na snažan vizualni identitet te na sadržajno i emocionalno usmjerene poruke koje povezuju baštinu, vino i zajednicu.

S kojim ste se izazovima susreli u području medijske i javne promocije projekta i što biste preporučili drugim korisnicima koji žele uspješno komunicirati EU projekte u području kulturne baštine i turizma?

Jedan od najvećih izazova u promociji projekta Svijet graševine, uključujući i Spahijski podrum, bio je kako javnosti približiti složenost i vrijednost projekta koji se razvijao tijekom duljeg razdoblja i uključivao više dionika i lokacija. Budući da su konkretni rezultati postajali vidljivi tek po završetku građevinskih radova i opremanja prostora, bilo je izazovno zadržati interes publike i istovremeno komunicirati da je riječ o ozbiljnom i strateški vođenom procesu. Upravo ta vremenska distanca zahtijevala je pažljivo planiranu i kontinuiranu komunikaciju.

Bilo je važno projekt ne predstavljati samo kao infrastrukturni zahvat, već kao kulturnu i društvenu priču s lokalnim značajem. U manjoj sredini poput Pakraca, poseban izazov bio je aktivno uključiti zajednicu i prenijeti poruku da projekt ima dugoročnu vrijednost za identitet i kvalitetu života. To je ostvareno kroz otvorena događanja, suradnju s lokalnim udrugama i prisutnost u medijima.

Na temelju ovog iskustva, preporučili bismo svima koji provode EU projekte u području kulture i turizma da komunikaciju planiraju kao sastavni dio projekta od samog početka – ne samo kao obvezu, nego kao priliku da javnosti približe značenje onoga što stvaraju. Ključno je pritom razviti jasnu i emocionalno povezanu priču, komunicirati redovito i razumljivo, čak i u fazama kada rezultati još nisu vidljivi, te pronaći način da se zajednica osjeća uključeno i pozvano sudjelovati.

Promocija ovakvih projekata ne završava otvaranjem prostora – ona tek tada počinje u punom smislu. Uspjeh dugoročno ovisi o tome koliko je projekt prisutan u javnosti, koliko se njeguje kroz sadržaje i komunikaciju, i koliko ljudi u njemu prepoznaju svoju priču.

Željka Razumović-Odvorac, promotor projekta Svijet graševine