Nakon obnašanja dužnosti državnog tajnika u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Dragan Jelić, svojedobni HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Slavonskog Broda nakon što je šest mjeseci bio na poziciji vršitelja dužnosti, u svibnju ove godine imenovan je ravnateljem Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, široj javnosti poznatijoj pod kraticom SAFU. U razgovoru s ravnateljem dotaknuli smo se svih izazova s kojima se suočavaju korisnici bespovratnih sredstava, na koji im način SAFU pomaže održavanjem brojnih edukacija te koliko smo doista uspješni u povlačenju sredstava iz fondova Europske unije, kao i je li istome pripomoglo imenovanje Šime Erlića za resornog ministra.
Nerijetko se od raznih dionika može čuti kako Hrvatska ne povlači dovoljno novaca iz EU fondova. Stoje li njihove teze?
Smatram kako je Hrvatska uspješna u iskorištavanju EU fondova, čemu svjedoči pregled ozbiljnih investicija u Hrvatskoj, koje su najvećim dijelom financirane upravo iz EU fondova. Iako poneke investicije ponekad shvaćamo zdravo za gotovo, treba osvijestiti kako slika Hrvatske danas ne bi bila ista bez realiziranih EU projekata.
Kritika će uvijek biti, neke su možda ponekad i osnovane, no većina zauzima medijski prostor jer negativne vijesti dolaze brže do čitatelja nego li pozitivne. Činjenica je kako je Hrvatska u plusu preko deset milijardi eura, odnosno više smo novca dobili nego uplatili od EU-a. Također, valja imati na umu kako nam je 2014. – 2020. zapravo prvo cjelovito financijsko razdoblje provedbe operativnih programa. U pretpristupnom razdoblju smo ipak imali prilično drugačije funkcioniranje i ulogu. S tim u vezi, rekao bih kako smo zapravo čak i vrlo uspješni, a posebno je od značaja kako naučeno primjenjujemo i dalje na novo razdoblje. Eventualne pogreške bile su škola jer smo uočili nedostatke i kontinuirano radili na ispravljaju istih. U ovom smo razdoblju, uz konkretan rad na projektima, educirali kadar, analizirali kako na praktičnim primjerima poboljšati procedure te testirali i usavršili složen, no ipak učinkovit sustav upravljanja i kontrole.
U kojoj je mjeri javnost upoznata s radom SAFU-a i njegove uloge u uspješnoj provedbi projekata kroz pružanje pomoći korisnicima istih? Kako planirate javnosti još više približiti vaše aktivnosti?
Svatko tko ima veze s europskim fondovima i provedbom projekata svakako je čuo za SAFU, što je skraćenica za Središnju agenciju za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije. Jedno smo od tijela u sustavu upravljanja programima i projektima koji se u Republici Hrvatskoj financiraju iz proračuna Europske unije, odnosno unutar sustava provedbe Strukturnih instrumenata te je SAFU dodijeljena uloga jednog od posredničkih tijela razine 2 (PT2). Zajedno s korisnicima potpisujemo ugovore i odgovorni smo za njihovu uspješnu realizaciju kao i kontrolu trošenja sredstava, kako bi sve bilo sukladno zakonskim propisima. U jednu ruku svojevrsni smo čuvari europskog novca, no također, svakodnevno smo u komunikaciji s korisnicima. S obzirom kako su naši korisnici javna i državna tijela te jedince lokalne i regionalne samouprave, šira javnost koja ne provodi i ne prati provedbu EU projekata, možda nije detaljnije upoznata s našim djelovanjem. Iz naše perspektive, važnija je promocija projekata i njihova medijska vidljivost nego li promocija same Agencije, jer na kraju krajeva, ti projekti govore za sebe – kako od ideje i slova na papiru, svaki kroz svoju različitu priču, poboljšava Hrvatsku. Svaki projekt je jednako bitan jer doprinosi pozitivnoj promjeni i poboljšava živote naših sugrađana. Po županijama su brojni projekti bez kojih danas ne možemo zamisliti Lijepu našu.
Koji su najveći izazovi tijekom provedbe projekata i najučestalije greške korisnika? Kako im pomažete u prevenciji istih te koliko ste u prosjeku pravovremenom reakcijom pripomogli uspješnoj realizaciji?
Prema našem dosadašnjem iskustvu u praćenju provedbe projekata, neki od izazova za naše korisnike su bile izmjene ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava zbog produženja trajanja provedbe projekta, a razlozi su uglavnom bili produljenje trajanja radova (najčešće) i isporuka opreme/usluge koje slijede nakon radova te produljenje trajanja postupaka javne nabave uslijed žalbi i/ili ponavljanja postupka. Također, bilo je izmjena u proračunu nakon provedenih postupaka nabave, odstupanja u budžetnim stavkama, izmjena projektnih aktivnosti i dodataka ugovorima za radove. Globalni rast cijena građevinskog materijala i industrijskih sirovina svakako je dio problema, jer je došlo do poskupljenja što je povećalo troškove gradnje i opremanja projekata koji su trenutno u provedbi. Pandemija uzrokovana COVID-19 virusom također je uzrokovala odgode i suspenzije provedbe projekata, kao i razorni potresi na području Zagreba i Sisačko-moslavačke županije. Navedeni razlozi su znatno utjecali na uspješnu realizaciju projekata.
Što se tiče najčešće utvrđenih grešaka i nepravilnosti tijekom provedbe projekata, uglavnom se radi o umjetnoj podjeli ugovora o radovima/uslugama/nabavi robe, restriktivnim tehničkim specifikacijama kao i uvjetima sposobnosti, ali tu je i propisivanje diskriminatornih uvjeta sposobnosti, pregovaranje tijekom postupka ocjenjivanja ponuda, nedostatak transparentnosti i/ili jednakog postupanja tijekom evaluacije ili ocjene ponuda, odnosno odabir ponude ponuditelja koji ne odgovara zahtjevima Dokumentacije o nabavi te izmjene ugovora o javnoj nabavi kojima se mijenjaju početni uvjeti nadmetanja itd.
Uspješna provedba projekta zahtijeva preciznu pripremu od strane korisnika. Potrebno je dobro se upoznati sa svim odredbama ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, osigurati novčani tijek za projektne troškove, pravovremeno započeti s provedbom aktivnosti, izraditi plan aktivnosti i držati se njega tijekom trajanja projekta, osigurati provođenje svih radova, poštivati ugovorne obveze, redovno izvještavati o provedenim aktivnostima, sistematično pohranjivati dokumentaciju projekta i osigurati revizijski trag, itd. Kao što vidite, nije jednostavno realizirati projekt.
SAFU je maksimalno uključen u praćenje provedbe svakog projekta kao potpora korisniku. Dostupni smo korisnicima telefonski i putem e-maila za sva pitanja, na koja uvijek dobiju odgovor u što kraćem roku. Otvoreni smo za konzultacije i razgovore te održavamo sastanke s korisnicima bilo online, na terenu ili kod nas u SAFU, kako bismo unaprijed prevenirali sve potencijalne probleme u najvećoj mogućoj mjeri, sukladno našim nadležnostima. SAFU u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije, ali i samostalno, organizira edukacije za naše korisnike na početku i tijekom provedbe projekata, sve s ciljem brže i uspješnije realizacije projekata. Edukacija i znanje su nužni za uspješnu provedbu projekata.
Koje hrvatske regije su prema uspješnosti u provedbi i brojnosti projekata ostvarile najbolje rezultate?
Generalno govoreći, možemo reći kako su županije dobri korisnici i aktivni u povlačenju EU sredstava. Kada pogledamo broj potpisanih ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava iz OPKK 2014.-2020. za projekte čiju provedbu prati SAFU, neovisno o njihovoj vrijednosti, možemo reći kako su u samom vrhu tri županije s najvećim brojem ugovorenih projekata. Sisačko-moslavačka županija je na prvom mjestu sa 185 ugovorenih projekata, pri čemu je najveći broj ugovorenih projekata iz poziva za Razvoj poduzetništva u gradu Petrinji. Zahvaljujući Vladi RH, koja je prepoznala važnost ulaganja u malo poduzetništvo (frizeri, automehaničari i sl.), koji su dobili priliku sačuvati i revitalizirati svoje poslovanje. Slijede Grad Zagreb sa 143 projekta i Osječko-baranjska županija sa 117 projekata.
Međutim, kada promatramo projekte prema njihovoj financijskoj vrijednosti ulaganja na području određene županije, vodeće su tri županije s najvećom vrijednošću ugovorenih projekata. Grad Zagreb ima najvišu vrijednost ugovorenih projekata u iznosu od 921 milijun eura, Dubrovačko-neretvanska županija ima 897 milijuna eura ugovorenih projekata (ponajviše zbog projekta izgradnje Pelješkog mosta i pristupnih cesta vrijednog 534 milijuna eura), a Osječko-baranjska županija ima projekte vrijedne 324 milijuna eura.
Tijekom OPKK 2014.-2020., SAFU je ugovorio s naših 784 korisnika više od 1200 projekata čija ukupna vrijednost iznosi preko šest milijardi eura, a dodijeljena bespovratna sredstva iznose gotovo pet milijardi eura. Kada gledamo svih 15 godina rada SAFU-a, brojke su još veće. Naime, od početka rada SAFU-a ugovoreno je 2968 projekata čija je ukupna vrijednost 7,2 milijardi eura.
Od 1753 potpisana ugovora u provedbi još su 994 ugovora, odnosno 614 projekata iz OPKK-a 2014.-2020. koji se trebaju završiti do kraja 2023. godine. Jeste li optimistični po pitanju njihove uspješne realizacije te kako se na temelju iskustva kojeg već dosad imate eventualno može ubrzati provedba istih?
Optimističan sam unutar realnih okvira. Kako se približavamo kraju razdoblja, broj projekata u provedbi se mijenja i smanjuje na dnevnoj razini. Trenutno imamo 576 projekata u provedbi iz OPKK-a. Nerealno je očekivati da neki projekt, koji trenutno ima nisku postotnu izvršenost, bude uspješno dovršen u ovom operativnom razdoblju. Ipak, velik broj projekata će biti uspješno realiziran unatoč objektivnim poteškoćama s kojima su se susreli, što samo dokazuje koliki je trud uložen kako od strane korisnika, tako i od strane sustava. Kada je riječ o mogućnostima ubrzanja provedbe, prvo treba analizirati razlog zbog kojeg je došlo do potrebe za ubrzavanjem projekta ili eventualnih kašnjenja, te sukladno analizi pokušati riješiti probleme. Izuzetno je važna suradnja svih sudionika: od korisnika do provedbenih tijela, kao i samih gospodarskih subjekata koji su angažirani na projektu, no ključni potezi su na samom korisniku. Kada se uoči što je najveći problem u uspješnoj realizaciji, treba se posvetiti rješavanju tog problema, fokusirati se na najvažnije aspekte koji se mogu ostvariti u okviru projekta, svakodnevno pratiti i angažirati se kako bi se postigao maksimum. Vjerujemo da ne postoji nerješiv problem, već samo problem koji nije pravodobno komuniciran. Stoga, naglašavam važnost dobre i jasne komunikacije svih sudionika. S naše strane, radimo sve što je u našoj moći i u skladu sa zakonskim i proceduralnim osnovama kako bismo osigurali uspješnu komunikaciju i što bolju realizaciju svih projekata koji su pod kontrolom provedbenog tijela kojem sam na čelu. Na svakom projektu, korisnici imaju dodijeljenog djelatnika za kontrolu provedbe projekata kojem se uvijek mogu obratiti.
Koliko je od dosad realiziranog ostvareno benefita u resoru zdravstva te koliko se još namjerava uložiti u narednom periodu?
U okviru OPKK 2014.-2020., kroz Prioritetnu os 8 “Socijalno uključivanje i zdravlje”, u području zdravstva ugovoren je 61 projekt ukupne vrijednosti 352,3 milijuna eura, od čega je 318,2 milijuna eura bespovratnih sredstava. Projekti su omogućili našim korisnicima nabavku moderne medicinske opreme, poput novih CT i MR uređaja za bolnice diljem države, obnovu operacijskih sala, izgradnju i opremanje novih bolničkih zgrada radi uspostave dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija te poboljšanje pristupa hitnoj zdravstvenoj zaštiti. Također, u okviru projekta uspostave hitne pomorske medicinske službe brzim brodicama, nabavljeno je šest brzih brodica za prijevoz hitnih pacijenata, koje će se nalaziti u stacionarnim lukama na lokacijama Mali Lošinj, Rab, Zadar, Šibenik, Supetar i Dubrovnik. Nadalje, kroz poziv za poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti, s naglaskom na udaljena i deprivirana područja, ulagalo se u uređenje domova zdravlja i nabavku neophodne medicinske opreme.
Što se tiče budućih ulaganja, već u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. (NPOO), SAFU prati provedbu novih projekata ulaganja u zdravstvo kroz podkomponentu C5.1. – “Jačanje otpornosti zdravstvenog sustava”. Kroz tu podkomponentu NPOO-a za zdravstvo su planirane 22 investicije vrijedne 259,3 milijuna eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Radi se o projektima poput izgradnje i opremanja zgrade centralnog operacijskog bloka OB Varaždin, za koji smo nedavno s korisnikom potpisali ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava. Također, tu su i projekti digitalizacije i integracije operacijskih dvorana KBC-a Sestre milosrdnice, KBC-a Split i KB Merkur u Zagrebu, digitalna slikovna dijagnostika KB Dubrava i KBC-a Split te drugi slični projekti koji će značajno pridonijeti poboljšanju pružanja zdravstvenih usluga građanima, čineći ih boljima i dostupnijima.
Kakvom ocjenjujete suradnju s resornim ministrom Šimom Erlićem, kojemu je iako je još veoma mlad povjerena tako važna i odgovorna uloga na temelju bogatog iskustva u nizu uspješnih projekata koje ima iza sebe?
Sami ste istaknuli kako je ministar Erlić imenovan na temelju bogatog iskustva u provedbi vrijednih EU projekata na zadarskom području. Također, prije imenovanja obnašao je dužnost državnog tajnika, što predstavlja dodatnu prednost jer je stekao uvid u sliku Hrvatske te prednosti i nedostatke u vezi s europskim sredstvima i suradnjom s europskim institucijama. U tom kontekstu, godine nisu presudne, već je ključno njegovo dugogodišnje praktično iskustvo koje olakšava komunikaciju između SAFU-a i resornog ministarstva. Ministar Erlić razumije ulogu SAFU-a iz perspektive korisnika i sada kao ministar. Poznaje procedure, metodologiju i pridonosi ubrzanju komunikacije i procedura kako bi se sredstva povukla brže, uz poštivanje zakonskih propisa.
Kakvi su planovi i ciljevi za novo financijsko razdoblje od 2021. do 2027. godine?
Što se tiče iskorištavanja prilika i mogućnosti koje nam članstvo u EU-u pruža u novom financijskom razdoblju 2021.-2027., SAFU će nastaviti obnašati ulogu PT 2 u programima “Konkurentnost i kohezija” i “Integrirani teritorijalni program” te se očekuje kako će biti odgovoran za oko 2000 ugovora čija bi ukupna vrijednost mogla premašiti 5,1 milijardu eura, prema trenutnim procjenama. Također, u okviru NPOO-a već su ugovoreni projekti u vrijednosti od oko 326 milijuna eura, što ukazuje na to da Hrvatska i institucije odgovorne za provedbu europskih projekata već imaju plan i aktivno rade na iskorištavanju prilika za ravnomjeran regionalni razvoj i jačanje konkurentnosti.
Kako bi se osiguralo učinkovito i kvalitetno provođenje radnih procesa u budućnosti, SAFU će nastaviti jačati svoje ljudske kapacitete te podizati svijest i znanje o EU fondovima i provedbi projekata među korisnicima, drugim tijelima u sustavu i širom javnosti. Planira se unaprijediti i usavršiti znanje i iskustvo u provedbi EU projekata te educirati novozaposlene za rad na novim projektima, a svim novim i dosadašnjim korisnicima bespovratnih sredstava ćemo nastaviti pružati podršku kroz organizaciju kontinuiranih edukacija.
Izvor: objektivno.hr
