Održana konferencija „Ususret financijskom razdoblju 2021.-2027. – Programirajmo EU fondove za hrvatski uspjeh“

Na početku konferencije, u ime organizatora, Ariana Vela je istaknula kako je jako važno da iskoristimo preostalih nekoliko godina ove financijske perspektive da preusmjerimo novac gdje je stvarno potreban, da ga maksimalno iskoristimo, ali i da naučimo na greškama i dobro se pripremimo za sljedeće razdoblje. Ukoliko to napravimo, a država počne slijediti jasnim reformskim potezima, imamo šansu prebaciti se u gornji dio tablice EU28 po iskorištenosti EU fondova i, što je još važnije, po rezultatima koje smo njima ostvarili.

Ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, Tomislav Petric, u sklopu svog izlaganja na temu SAFU – pregled nepravilnosti i korekcija u provedbi projekata, naglasio je kako SAFU trenutno unutar Operativnog programa konkurentnost i kohezija prati provedbu ugovora ukupne vrijednosti projekata od 20,7 milijardi kuna, a do kraja godine očekuje da će ta brojka narasti do 29 milijardi s oko 600 ugovora u provedbi.

„Svaki projekt koji pratimo u prosjeku ima 20-ak nabava, pa ako to pomnožimo s brojem ugovora koji su trenutno u provedbi dolazimo do brojke od preko 8.000 postupaka raznih nabava. Stoga nije iznenađujuće da se javlja određeni broj nepravilnosti prilikom provedbe projekata koje u konačnici rezultiraju financijskim korekcijama. Kako bi broj nepravilnosti, a time i iznos financijskih korekcija bio što manji kontinuirano savjetujemo i educiramo korisnike. Dva najvažnija savjeta za svakog potencijalnog i trenutnog korisnika su ulaganje u kvalitetne i stručne ljudske kapacitete za pripremu i  provedbu projekata, uključujući provedbu javne nabave te slanje Dokumentacije o nabavi na ex-ante kontrolu u SAFU“, zaključio je ravnatelj Petric.

Državna tajnica u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU, Spomenka Đurić, navela je u svom izlaganju kako je Republika Hrvatska do sada dva puta mijenjala Operativni program Konkurentnost i kohezija. „Dosadašnje izmjene bile su uglavnom tehničke prirode, dok nas ove godine čeka značajnija izmjena Programa. Prijedlog izmjena morat će u potpunosti odgovarati strateškim ciljevima programa te specifičnim ciljevima utvrđenima na razini Prioritetnih osi, a posebno se procjenjuje i učinak promjena na program ostvarivanja strategije Unije za pametan, održiv i uključiv rast. Prije službenog podnošenja prijedloga izmjena, tijekom 2019. vodit će se intenzivni razgovori s nacionalnim tijelima i Europskom komisijom.

Ana Odak, pomoćnica ministrice regionalnog razvoja i fondova EU govorila je o strateškim prioritetima RH i mogućnostima uključenja u izradu operativnih programa i istaknula kako će s izradom Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine (NRS 2030) Republika Hrvatska po prvi puta od stjecanja neovisnosti imati hijerarhijski najviši akt strateškog planiranja izrađen po ključnim načelima strateškog planiranja uključujući na participativan način u proces njene izrade sve relevantne dionike na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini u kojem će biti definirana vizija razvoja te jasno postavljeni glavni razvojni smjerovi i strateški ciljevi Republike Hrvatske.

„Izradom NRS 2030 definirat će se vizija, razvojni smjerovi i dugoročni  strateški ciljevi te na taj način omogućiti koordinirani i sustavan pristup razvoju Republike Hrvatske. NRS 2030 će činiti temelj za planiranje proračuna i programiranje sredstava iz fondova EU i drugih međunarodnih izvora (su)financiranja dostupnih Republici Hrvatskoj u razdoblju nakon 2020. godine. Cilj je izraditi cjeloviti prijedlog NRS 2030 do lipnja 2019. godine, započeti postupak e-savjetovanja i usvajanja na Vladi te donijeti NRS 2030 u Hrvatskom saboru do početka 2020. godine“, rekla je Odak.

Daniel Mondekar, direktor tvrtke Euronavigator rekao je kako proces donošenja novog Proračuna EU 2021-2027 predstavlja veliki izazov za RH:

„Izbori za Europski parlament u 2019, Brexit i utjecaj na proračun Unije, nova Europska komisija, novo legislativno razdoblje, novi financijski programi i instrumenti, ali prijedlozi za smanjenje proračuna za RH samo su neki od izazova s kojima se moramo suočiti u narednih godinu i pol dana“.

Vito Vela, predsjednik Upravnog vijeća Učilišta EU projekti zaključio je da je proces donošenja novog Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2027. godine svojevrstan test za Europsku uniju i sve njezine institucije; „Ususret brojnim izazovima, Europska komisija pokušava predložiti okvir koji će donijeti veću usmjerenost na konkretne rezultate i fleksibilnost u upravljanju alokacijama EU fondova sukladno nepredvidivosti društvenih i političkih okolnosti. Sasvim je izvjesno, stoga, da svjedočimo procesima koji će tijekom 2019. i 2020. godine odrediti smjer sljedećeg europskog desetljeća“.

Izvor: https://lider.media/

 

Skip to content