Virovitičko-podravska i Varaždinska županija povukle su najviše po stanovniku iz EU fondova u 2022. godini u odnosu na ukupno povučena sredstva svih županija, a slijede Dubrovačko-neretvanska, Šibensko-kninska i Osječko-baranjska županija. U postocima, udio povučenih EU sredstava najviše su imale Osječko-baranjska, Varaždinska, Splitsko-dalmatinska županija, Dubrovačko-neretvanska i Šibensko-kninska županija. Najveći rast povučenog novca u odnosu na 2021. godinu, u apsolutnom i relativnom iznosu, imale su Osječko-baranjska, Šibensko-kninska, Krapinsko-zagorska županija, Splitsko-dalmatinska, Koprivničko-križevačka i Karlovačka županija. Pokazala je to naša analiza napravljena iz podataka o izvršenju proračuna za 2022. godinu (konsolidirani izvještaji o prihodima i rashodima, primicima i izdacima županija).
Prema posljednjim službenim podacima Europske komisije, zauzimamo 9. mjesto od 28 zemalja po povučenim EU sredstvima, a do kraja godine intenzitet isplate se i povećava. Uz 9,9 milijardi eura isplaćenih sredstava iz višegodišnjeg financijskog okvira, ovjereno je 8,4 milijardi eura koje je Europska komisija dosad doznačila u Državni proračun RH. Zajedno sa sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Hrvatska je ukupno u plusu 11,9 milijardi eura, što je razlika između uplaćenih nam sredstava i našeg participiranja u EU proračunu. Sredstva iz financijske perspektive 2014.-2020. godina mogu se trošiti još do kraja ove godine, a vrijednost joj je 11,3 milijarde eura.
Do kraja lipnja ove godine trošila su se i sredstva iz europskog Fonda solidarnosti za obnovu od potresa i sva su potrošena. Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti na raspolaganju nam je bespovratnih 5,5 milijardi eura, a treći smo u EU po visini dosad uplaćenih sredstava, koja dosežu više od 2,2 milijarde eura. Već su iz NPOO-a odobrena sredstva za domove za starije, gdje su županije partneri na projektima, a slijedi novac za gradnju ili dogradnju školu i sportskih dvorana, a u cilju uvođenja jednosmjenske nastave. Očekivani rezultat je da svi učenici osnovnih škola budu u jednoj smjeni, odnosno porast s početnih 40% na 70% (u 1. fazi) i 100% (u 2. fazi). Planirano ukupno ulaganje u osnovnoškolsko obrazovanje u narednom razdoblju iznosi 1,5 milijardi eura.
Tijekom 2025. godine morat će se završavati aktivnosti NPOO-a, a s druge strane morat će biti ugovoreni svi projekti nove financijske perspektive.
U okviru financijske omotnice za razdoblje 2021. -2027., dosad je objavljeno 15 poziva. Do kraja godine raspisat će se još 15 natječaja iz programa Konkurentnost i kohezija i Integriranog teritorijalnog programa, koji prate velika infrastrukturna ulaganja.
Putem nacionalnog strateškog plana poljoprivrede ove godine objavljeno tri natječaja, a još ih je osam u planu. Od posljednjih poziva čija su sredstva mogla povući županije jesu primjerice za osiguranje asistenata u školama.
Nakon Programa za Slavoniju, Baranju i Srijem kroz koji je do kraja lipnja za 5 slavonskih županija ugovoreno 2,92 milijarde eura, po istom načelu je i potpisan krajem 2021. godine Razvojni sporazum Sjever za pet županija na sjeverozapadu zemlje i vrijedan je gotovo 2 milijarde eura.
Novo programsko razdoblje korištenja EU fondova donosi velik iskorak kad su u pitanju sredstva namijenjena hrvatskim otocima u 7 jadranskih županija putem Integriranog teritorijalnog programa vrijednosti 150 milijuna eura. Područja koja će se financirati uključuju revitalizaciju javno-društvene infrastrukture te objekata kulturne baštine i kulturno-turističkih lokacija, razvoj zelene i plave infrastrukture uz jačanje kapaciteta i spremnosti civilne zaštite i vatrogastva, energetsku učinkovitost i poticanje korištenja obnovljivih izvora energije u infrastrukturnim ulaganjima te izgradnju ili obnovu poslovne infrastrukture ili poslovnih zona i poduzetničkih potpornih institucija.
A evo kakva je situacija s povučenim sredstvima u 2022. godini po županijama. Kako su proračuni pisani u lani još uvijek službenoj valuti kuni i naš je izračuna u kunama. Ukupno su županije lani povukle 1,6 milijardi kuna, a izuzme li se Grad Zagreb, povučeno je 1,1 milijarda kuna.
Virovitičko-podravska županija povukla je najviše po stanovniku iz EU fondova u 2022. godini, 797, 83 kune, nešto manje povukla je Varaždinska županija 685,35 kuna, Dubrovačko-neretvanska županija 643,64 kune, Šibensko-kninska 626,67 kuna i Osječko-baranjska županija 518,58 kuna. U postocima, udio povučenih EU sredstava najviše je imala Osječko-baranjska županija, 8,14 posto, Varaždinska 6,65 posto, Splitsko-dalmatinska županija 4,89 posto, Dubrovačko-neretvanska 4,53 posto i Šibensko-kninska županija 3,68 posto.
U odnosu na 2021. godinu, najveći trend rasta povučenog novca iz EU fondova, u apsolutnom iznosu, imala je Osječko-baranjska županija, 60,2 milijuna kuna, Šibensko-kninska županija 34,9 milijuna, Krapinsko-zagorska županija 22 milijuna kuna, Splitsko-dalmatinska županija 17,5 milijuna kuna i Koprivničko-križevačka županija 17 milijuna kuna. U relativnom iznosu, najveći rast povučenog novca imala je Šibensko-kninska županija, 136,78 posto, slijedi Osječko-baranjska županija s rastom od 81,77 posto, Krapinsko-zagorska županija sa 68,03 posto, Koprivničko-križevačka sa 66,19 posto i Karlovačka s rastom od 39,26 posto.
Virovitičko-podravska županija povukla je najviše po stanovniku EU novca, 797,83 kune.
U deset godina od članstva u EU u Županiji je provedeno više od 500 projekata ukupne vrijednosti preko 300 milijuna eura danas Županija ulaže u sustave navodnjavanja, Centar za pametnu poljoprivredu, geotermalni potencijal te obnovu dvoraca kao važnog dijela kulturne baštine. Ulaže se u zdravstvo, nove vrtiće i škole…
‘Nastavlja se s provedbom gradnja brze ceste prema Zagrebu, dionica od Virovitice do Špišić Bukovice. Centar za pametnu poljoprivredu ima građevinsku dozvolu, prema njoj ide i Sušionica povrća u Virovitici. Nastavlja se s novim sustavima navodnjavanja, Čađavica, Lukač, Đolta II., Zdenci, Čačinci – Crnac… Planiraju se nove sportske dvorane u Suhopolju, Novoj Bukovici, Ćeralijama, kod OŠ Josipa Kozarca u Slatini. Tu je i nova Gimnaziju sa zvjezdarnicom i sportskom dvoranom u Virovitici. Nova osnovna škola sa sportskom dvoranom planira se u Pitomači, nova OŠ u Orahovici… Tu su i rekonstrukcije škola u Gradini, Maloj Črešnjevici, Čađavici, Novoj Bukovici, Okrugljači, OŠ Eugena Kumičića Slatina. Provodimo i projekt Regionalni znanstveni centar Panonske Hrvatske u kojem sudjeluju naše dvije škole, u Slatini i Suhopolju, kojim će se u OŠ Josipa Kozarca uspostaviti i opremiti podružnica regionalnog znanstvenog centra u STEM području. Obnavlja se rodilište u Općoj bolnici Virovitica. Nastavljamo davati subvencije za poduzetničke subvencije, kreditne linije za sjetvu ili poduzetničke ideje… S osam općina na našem području provodimo projekt širokopojasnog interneta, tu je i projekt vezan uz geotermalna istraživanja, Centar za kulturu zdravlja u Cabuni, završetak velikog turističkog projekta uređenja Orahovačkog jezera sa smještajnim kapacitetima.’ – kaže župan Igor Adrović.
Za predstojeći projekt Sušionice povrća odobreno je 536,1 tisuća eura bespovratnih sredstava, a 94,6 tisuća eura je pridodala Virovitičko-podravska županija. Županija planira izgradnju Sušionice povrća u poduzetničkoj zoni Zapad 2 na zemljištu veličine 103 000 m2 na području grada Virovitice, koja je i Županiji darovala zemljište.
Još jedan važan projekt u poljoprivredi je Centar za pametnu poljoprivredu i ICT djelatnosti ukupne vrijednosti 234,3 tisuće eura. Virovitičko-podravska županija je prepoznala potrebu za poslovnim centrom koji bi svojom veličinom i fleksibilnošću organizacije omogućio razvoj pametne poljoprivrede i ICT firmi. Uz pomoć suvremene i digitalne tehnologije svakom poljoprivrednom proizvođaču omogućit će se trenutan uvid u parcelu i stanje usjeva, kontrolu bolesti, navodnjavanja i zaštitnih sredstava. Napravit će se senzorika na poljoprivrednim površinama, koristiti bespilotne letjelice (dronove), snimati poljoprivredne usjeve i poljoprivredne površine. Uz pomoć naših ICT tvrtki podatci će se nalaziti u aplikaciji koja će biti instalirana na pametne telefone poljoprivrednika.
Virovitičko-podravska županija je prije desetak godina, s dostupnošću EU fondova, krenula s trendom obnove dvoraca, kurija i perivoja na području plemićkih obitelji. Centar za posjetitelje – Dvorac Janković je jedan od njih, a tu su još dvorac Janković u Cabuni – budući Centar za kulturu zdravlja te Kurija Janković u Kapela Dvoru.
Rekonstrukcijom zaštićenog kulturnog dobra, dvorca Janković u Suhopolju, arhitektonski vrijedna baština spašena je od daljnjeg propadanja, a uspostavom Centra za posjetitelje posjetiteljima koji svoje vrijeme odluče provesti na području Virovitičko-podravske županije na raspolaganju su brojni sadržaji prilagođeni posjetiteljima raznih interesa i dobrih uzrasta. Provedbom projekta uspostavljen je i opremljen suvremen, moderan, multimedijalni izložbeni prostor u dvorcu i sadržaji koji su objedinili turističke, prirodne, kulturne, umjetničke, materijalne znamenitosti i baštinu Županije na jednom mjestu. Nedavno je odobreno 5 milijuna kuna za uređenje, pa će Dvorac dobiti maleni bazen, wellness, vinski podrum.
Na području VPŽ je proteklih godina izgrađeno 11 novih vrtića, dva se trenutno grade, a u najavi su još četiri nova. U planu je gradnja Sušionice povrća, Centar za pametnu poljoprivredu koji bi upravo sa svojim inovativnim digitalnim rješenjima, skeniranjem, dronovima, kao i preporukama za daljnju poljoprivrednu proizvodnju, poljoprivredu učinio što konkurentnijom na području Županije. I Tehnološko-inovacijski centar koji je otvoren isto je jedan inovacijski centar koji kroz inovativna istraživanja pomaže poljoprivrednicima. Značajan projekt koji se provodi je projekt širokopojasnog interneta za osam općina istočne županije vrijedan 50 milijuna kuna kojim će stanovništvo tog područja dobiti brzi Internet. Pri kraju je gradnja sustava navodnjavanja Kapinci – Vaška II. faza, a u planu su nam i sustavi Lukač, Đolta II. faza, kao i navodnjavanja na područjima općina, Čađavica, Zdenci, Crnac, Čačinci.
Lani je završen projekt Posjetiteljski centar “Kuća čaja – oaza mira” sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj i to u sklopu Razvojnog sporazuma za Slavoniju, Baranju i Srijem. Također je vrata otvorio i Centar za posjetitelje Križnica.
U Županiji završava projekt dvorca Janković u Cabuni – budući Centar za kulturu zdravlja te će nakon Kurije Janković u Kapela Dvoru i Dvorca Janković u Suhopolju, biti treći dvorac, kojeg je obnovom i prenamjenom, od propadanja spasila Virovitičko-podravska županije. Županija je prije desetak godina, s dostupnošću EU fondova, krenula s trendom obnove dvoraca, kurija i perivoja na području Virovitičko-podravske županije plemićkih obitelji.
U planu je i daljnje ulaganje u kulturnu baštinu, poput Ružica grada u Orahovici. Bit će tu odmaralište za djecu, bungalovi s 14 apartmana, vanjska igrališta, sportski tereni, Edukativni centar Orahovica “Škola u prirodi”… Budući Turističko-rekreacijski centar “Jezero-Hercegovac-Ružica grad” vrijedan je 81,3 milijuna kuna.
Kroz program priprema dokumentacije i provođenje EU projekata planirana sredstva u sljedeće četiri godine su 59,4 milijuna kuna, za primjerice projekte Centar za posjetitelje – Dvorac Janković, Sunčane elektrane Medinci, pa projekt “Regionalna klaonica s rasjekom mesa i hladnjačom” , “Mreža inkubatora” , Izgradnja centra za pametnu poljoprivredu i ICT djelatnost, izgradnja i opremanje sušionice povrća te istraživanje geotermalnog potencijala.
Nakon projekta „Budi STEMpatičan“ koji je trijumfirao 2020. u našem izboru za najbolji EU projekt, lani je opet odnijela pobjedu s projektom Centar za posjetitelje Dvorac Janković u Suhopolju u kategoriji „Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici“, a ove godine s Prometnim master planom.
Osječko-baranjska županija je povukla najviše u relativnom pokazatelju u odnosu na ostale županije, 8,14 posto, a prva je i po trendu rasta povučenog novca u odnosu na 2021. godinu, za 60,2 milijuna kuna. Po stanovniku je povukla 515,58 kuna, što ju je svrstalo na peto mjesto, a na drugo po trendu rasta povučenog novca na godišnjoj razini iskazanom u postocima, za 81,77 posto.
Među završenim strateškim projektima su, primjerice, Regionalni distribucijski centar OBŽ za voće i povrće, sustavi navodnjavanja, Gospodarski centar OBŽ, Regionalni centri kompetentnosti, Regionalni znanstveni centar Panonske Hrvatske, izgradnja Srednje škole Donji Miholjac i 10 nastavno-sportskih dvorana, a tu su i strateški projekti gradova i općina.
Nakon uspješne energetske obnove 54 školskih i zdravstvenih objekata, među kojima su i tri doma za starije i nemoćne osobe, u djelatnosti školstva Osječko-baranjske županije osobito je važan projekt izgradnje I. gimnazije u Osijeku. Na području zdravstva u tijeku je izgradnja zgrade Objedinjenog hitnog bolničkog prijema unutar Kliničkog bolničkog centra Osijek, investicija je vrijedna 169 milijuna kuna. Nakon pripreme projektno-tehničke i ostale dokumentacije, za što je osigurano 35 milijuna kuna, osobita pozornost se usmjerava na izgradnju novog KBC-a Osijek, vrijednog više od dvije milijarde kuna.
Osječko-baranjska županija sustavno ulaže u izgradnju 16 sustava navodnjavanja koji su u različitim fazama izgradnje, od onih već u funkciji ili je izgradnja/dogradnja u tijeku do onih za koje se priprema projektna dokumentacija.
‘Osječko-baranjska županija prednjači u povlačenju sredstava Europske unije u razdoblju koje je iza nas, subjekti s područja Osječko-baranjske županije do sada su sudjelovali u 1672 projekta ukupne vrijednosti 1.2 milijarde eura. Značajan doprinos razvoju istoka Hrvatske uz brojne gospodarstvenike, gradove i općine daje i Osječko-baranjska županija. Samo u ovoj godini dovršena su četiri kapitalna infrastrukturna projekta, Regionalni distribucijski centar Osječko-baranjske županije za voće i povrće, Gospodarski centar Osječko-baranjske županije i dva regionalna centra kompetentnosti Ugostiteljsko-turističke i Elektrotehničke i prometne škole Osijek. Riječ je o investicijama ukupno vrijednim više od 45 milijuna eura. Osječko-baranjska županija, posljednjih godina bilježi sve bolje poslovne rezultate, a ovim investicijama postavila ključne preduvjete za daljnje jačanje konkurentnosti u obrazovnim, društvenim i gospodarskim aspektima, posebice kroz snažnije pozicioniranje prema poslovnoj javnosti na nacionalnoj i regionalnoj razini.’ – komentira župan Ivan Anušić.
Projekt izgradnje prve faze Gospodarskog centra, vrijedan oko 9,5 milijuna eura, sufinanciran je iz fondova EU, a s obzirom na veliki interes za prostorom i događanjima možemo najaviti i drugu fazu vrijednu 115 milijuna eura. Riječ je o stvaranju velikog poslovnog parka sa više od 70.000 m2 izgrađenog prostora. Slijedi i izgradnja poslovnog tornja kao dodatnog prostora za poslovanje samih poduzetnika, pa i gospodarske komore drugih država koje želimo dovesti u Osijek kako bi pokrenuli gospodarsku suradnju i dolazak investitora. Treba izgraditi i dodatne zgrade koje će služiti za neke nove manifestacije.
Aktualni radovi na obnovi osječke Tvrđe su najveći u povijesti, a riječ je o jednom od strateških projekata Grada Osijeka vrijednom 16,9 milijuna eura, od čega je 8,9 milijuna eura bespovratnih sredstava. Na području grada Osijeka provode se EU projekti vrijedni 200 milijuna eura, poput modernizacije tramvajske infrastrukture, nedavno otvorenog podvožnjaka na ”Čepinskoj”, pročistača otpadnih voda, obnove Zračne luke Osijek, luke za rasute terete i drugih…
Sve prepreke su riješene i KBC Osijek će već iduće godine biti spreman za izgradnju. Gradi se i I. gimnazija, za sada županijskim novcem, a za daljnje financiranje čeka se natječaj iz NPOO. U novoj zgradi I. gimnazije planirano je 25 razrednih odjela za 610 učenika, očekuje se 70 zaposlenika od čega 57 profesora.
Varaždinska županija je druga najbolja po povučenim sredstvima po stanovniku, 685,35 kuna, odnosno 6,65 posto od ukupno povučenih sredstava svih županija.
Ova 2023. godina je povijesna za zdravstvo Varaždinske županije. Nakon otvorenja Objedinjenog hitnog bolničkog prijema, dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije Opće bolnice Varaždin, u rujnu je svečano otvoren Nacionalni rehabilitacijski centar za osobe s bolestima i oštećenjima kralježnične moždine Specijalne bolnice u Varaždinskim Toplicama. Započela je realizacija našeg najvećeg EU projekta, izgradnje novog objekta Centralnog operacijskog bloka Opće bolnice Varaždin vrijednog 45 milijuna eura, koja se sufinancira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Pokrenut će biti natječaj za izgradnju nove zgrade Zavoda za javno zdravstvo.
U obrazovanju je u tijeku izgradnja i opremanje dva regionalna centra kompetetnosti u zdravstvu i poljoprivredi, ukupne vrijednosti 29 milijuna eura. Uz 22 projekta izgradnje i dogradnje škola za potrebe cjelodnevne nastave, u planu je projekt obnove dvorca Šaulovec za Europski centar za darovite – Centre izvrsnosti Varaždinske županije, kao i dogradnja Glazbene škole u Varaždinu.
Kad je u pitanju turizam, na javni poziv resornog ministarstva prijavljena je obnova smještajnog objekta Minerve u Varaždinskim Toplicama, kao i projekt revitalizacije arboretuma Opeka, najstarijeg zaštićenog i najvećeg hrvatskog arboretuma. Uz to smo pokrenuli projektiranje posjetiteljskog centra Gaveznica, na lokaciji na kojoj se nalazi jedini sačuvani fosilni vulkan i jedino nalazište poludragog kamena ahata u Hrvatskoj, kao i posjetiteljskog centra Gomila, na lokaciji na kojoj se nalazi jedan od najvrednijih primjera prapovijesne grobne arhitekture tog tipa u cijeloj Europi.
Uz to treba istaknuti i da je za projekt izgradnje Regionalnog centra civilne zaštite Varaždin pokrenuta javna nabava za izradu projektno-tehničke dokumentacije. Ovo je dio najvažnijih projekata Varaždinske županije i ustanova kojima je osnivač, a tome bi trebalo pridodati i projekte gradova i općina s područja županije.
U tijeku je izgradnja dva centra kompetentnosti u poljoprivredi i zdravstvu, a riječ je o projektima ukupne vrijednosti 29 milijuna eura.
Splitsko-dalmatinska županija je treća po povučenim sredstvima, iskazano u postocima (4,89 posto) te i u top pet po rastu povučenog novca u odnosu na godinu ranije, za 17,5 milijuna kuna. Splitsko-dalmatinska županija se intenzivno priprema za novu financijsku perspektivu i to daljnjim jačanjem ljudskih kapaciteta, pripremom strateških dokumenata kao i intenzivnom pripremom projekata.
Posebna pažnja u nadolazećem periodu će se posvetiti razvoju otoka Splitsko – dalmatinske županije, i to kroz program Integriranih teritorijalnih ulaganja za otoke kojim je osigurano 35 milijuna eura za razvoj otočnog područja SDŽ. Nadalje, nastavit će se ulaganja u izgradnju, dogradnju školskih objekta (s naglaskom na osiguravanje cjelodnevnog boravaka i jednosmjenske nastave). Poseban naglasak se stavlja na strateški projekt Županije „Centar izvrsnosti Nova sela“ koji za cilj ima uspostaviti regionalni centar izvrsnosti za rad s darovitom, visoko motiviranom djecom i mladima. Nastaviti će se i s izgradnjom i obnovom zdravstvenih objekata EU sredstvima s naglaskom na objekte primarne zdravstvene zaštite kao i daljnje financiranje specijalizacija iz područja primarne zaštite. U domeni zdravstva svakako treba istaknuti projekt „Biokovka 5.0 – mediteranski centar izvrsnosti lječilišnog i wellnes turizma, koji uključuje ulaganje u Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju Biokovka. Ulagat će se i u rekonstrukciju domova za starije i nemoćne (poput domova Cista Provo i Vrgorac Dragljane, Šolta) . Ići će i daljnja implementacija programa Zaželi na području brojnih općina i gradova.
Nastavlja se projekt Uspostava Nastavnog regionalnog središta za osposobljavanje operativnih snaga u sustavu vatrogastva koji ima za cilj povećanje kapaciteta organizacija hitnih službi u svrhu poboljšane učinkovitosti kod rješavanja prirodnih katastrofa i onih uzrokovanih ljudskim djelovanjem.
Kroz projekt Firespill unapređuju se operativne sposobnosti hitnih službi nabavkom sigurnosne opreme, hitnih vozila na kopnu i moru, mobilnih zapovjednih i upravljačkih jedinica, komunikacijskih sustava te se uspostavlja spomenuti Centar za naprednu obuku za vatrogastvo i civilnu zaštitu. Centar se gradi u Vučevici, odakle će se koordinirati, ali i educirati i osposobljavati osoblje u području zaštite od prirodnih i drugih nesreća, a predviđena je izgradnja i opremanje simulacijskih objekata, organiziranje vježbi, seminari za naprednu obuku (prekogranična razmjena znanja), pokazne vježbe spašavanja civila itd
Poticat će se i projekti izgradnja sustava za navodnjavanje Sinjskog, Imotsko-bekijskog i Vrgoračkog polja, izgradnja mješovitog hidromelioracijskog sustava odvodnje i navodnjavanja Sinjskog polja – I. faza područje Trnovača i izgradnja sustava navodnjavanja Bunina, Vrgorac.
Podsjetimo da je u kategoriji Doprinos prekograničnoj suradnji, projekt Splitsko-dalmatinske županije Labelscape – integracija oznaka održivosti u politikama mediteranskog turizma osvojio drugo mjesto u našem ovogodišnjem izboru za najbolji EU projekt. Projektom su identificirani ključni dionici turističkog gospodarstva Viškog arhipelaga prema komponentama turističkog lanca vrijednosti, pokrenut je postupak za dobivanje certifikata održivog turizma „Green Destinations“ te izrađen prijedlog mjera za poboljšanje politika održivog razvoja turizma u cilju povećanja konkurentnosti destinacije i pružatelja usluga u destinaciji. Lani je završen projekt “Skriveni habitati” – Centra za posjetitelje “Skrivena Dalmacija”. Projekt u prvi plan stavlja prezentaciju prirodne baštine i održivi turizam Splitsko-dalmatinske županije, a u sklopu kojega je preuređena edukacijska dvorana u Dugopolju, izrađene su interpretacijske staze na Mosoru, interpretacijska maslina, na lokaciji 1500 godina satre masline u Kaštel Štafiliću, a kao kruna svega izrađen je Centar “Skrivena Dalmacija” u Dugopolju u kojemu će posjetitelji moći uroniti u biljni i životinjski svijet na Mosoru, pomirisati ljekovito bilje, poslušati huk vjetra, zavući se u špilju, ali i susresti gorsku vilu.
Završen je i projekt Objedinjenog hitnog bolničkog prijema Kliničkog bolničkog centra Split.
Ovaj mjesec završen je 9,5 milijuna eura vrijedan projekt rekonstruiranja i dogradnje Srednje škole Zabok – Regionalnog centra kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu. Gradnja Centra sufinancirana je sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 3,98 milijuna eura te nacionalnog fonda za sufinanciranje u iznosu od 1,33 milijuna eura. Ostatak za dovršetak investicije u iznosu od 55 posto cjelokupnog iznosa, odnosno 4,2 milijuna eura, osigurala je Krapinsko-zagorska županija. Župan Željko Kolar istaknuo je kako je ovo otvorenje od velikog značaja za cijelu gospodarsku sliku Hrvatske, jer turizam u Hrvatskoj rapidno napreduje.
Najizdašniji projekt u ljudskim potencijalima je Baltazar, koji osigurava djeci s teškoćama u razvoju kvalitetnu podršku u redovnom sustavu odgoja i obrazovanja na način da se djeca školuju sa svojim vršnjacima, u svojim sredinama, u svojim matičnim osnovnim, odnosno srednjim školama koje izaberu. Tu su i energetske obnove osnovnih i srednjih škola te dva velika projekta u zdravstvu, projekt Pristup primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Domu zdravlja te projekt opremanja dnevne bolnice i dnevne kirurgije u Općoj bolnici Zabok i bolnici hrvatskih veterana te ZEZ, Znanjem za europsko zajedništvo, kroz koji se educiralo regionalnu i lokalnu samoupravu za postizanje većih apsorpcija sredstava iz EU fondova.
Zagorska razvojna agencija ZARA je u proteklih deset godina, zajedno sa svim javno –pravnim tijelima na čelu s Krapinsko – zagorskom županijom kao osnivačem, provela projekte u vrijednosti većoj od 35 milijuna eura.
Kroz Razvojni sporazum Sjever za Krapinsko-zagorsku županiju strateški projekti su Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske toplice kao Nacionalni centar za liječenje srca i mozga (380 milijuna kuna), Znanstveno – edukativno – zabavni centar (126 milijuna kuna), Specijalna bolnica Stubičke toplice ( 171 milijun kuna), Bajeri u Bedekovčini (56 milijuna kuna), Crna kraljica u Krapini (63.5 milijuna kuna) i kao rezervni projekt Centar za odgoj i obrazovanje u Krapinskim Toplicama gdje bi se gradila nova škola za djecu s posebnim potrebama (70 milijuna kuna), što je ukupno 873 milijuna kuna investicija. U dijelu infrastrukturnih projekata, tu je zagorska brza cesta, vrijednosti 2 milijarde 373 milijuna kuna, zatim Lepoglavska spojnica i završetak brze ceste Zlatar Bistrica – Marija Bistrica sa spojem na Popovec i Breznički Hum vrijedan milijardu i 600 milijuna.
Za 39,26 posto veća su lani bila povučena sredstva Karlovačke županije u odnosu na 2021. godinu.
Županiji je lani uručen ugovor vrijedan 20,7 milijuna kuna za projekt Jadranski regionalni znanstveni centar za razvoj vještina na području STEM-a, IKT-a, poduzetništva i aktivnog građanstva. Taj projekt je kreiran u suradnji s Ličko-senjskom županijom.
Završava se i projekt Regionalnog centra kompetentnosti unutar Turističko-ugostiteljske škole koja će se dijelom srušiti te će se neki dijelovi rekonstruirati s brojnim kabinetima i potpuno opremljena. Izgradit će se školska radionica, svojevrsni hotel s 4 zvjezdice koji će odražavati razinu hotelske industrije, a uvodi se i niz novih zanimanja.
Krapinsko-zagorska županija je u top pet županija po rastu povučenog novca iz EU, 22 milijuna više, odnosno 68,03 posto više u odnosu na 2021. godinu.
Župan Željko Kolar istaknuo je ljetos kako su u Županiji u provedbi projekti koji su financirani sa skoro 42 milijuna eura iz europskih fondova.
‘Karlovačka županija je na dostupne pozive prijavila, ili će prijaviti, niz projekata kojima želimo podići standard u svim dijelovima naše županije. Promišljamo zeleno i vidimo našu županiju kao pametnu županiju.’ – kaže županica Martina Furdek Hajdin.
Stoga su na INTERREG HR – BiH – CG prijavili projekt SPOT IT (Solar potential overview toolkIT), vrijedan 1,8 milijuna eura. Zajedno s partnerima, a to su Opština Nikšić iz Crne Gore i Razvojna agencija grada Trebinje iz BiH, želi se promovirati korištenje obnovljivih izvora energije, konkretno solarne. Uz pomoć novih tehnologija i pametnih rješenja, građanima se želi doslovce u nekoliko klikova omogućiti da na svom konkretnom primjeru dobiju uvid u sve dobrobiti solarne energije.
‘To u praksi znači da bismo uspostavili javni on line sustav sa stvarnim 3D snimkama koje bi sadržavale podatke o dimenzijama i položaju krova svake od postojećih nekretnina na području cijele Karlovačke županije. Kada korisnik vizualno pronađe nekretninu na karti, trebao bi samo unijeti podatke o potrošnji struje, i ubrzo bi dobio sve informacije: potrebne dimenzije solarnih panela, potrebnu snagu sustava te okvirni izračun mogućih ušteda uz upute za konkretnu realizaciju i popis potrebne dokumentacije. Svi partneri u projektu osnovali bi urede za pametni razvoj i energetsku učinkovitost, te bismo zajedno kroz projekt nizom aktivnosti podizali svijesti o važnosti energetske učinkovitosti i primjeni obnovljivih izvora energije.’ – tumače u Županiji.
Važan je i projekt izgradnje Centra za starije osobe Duga Resa, koji je uspješno prijavljen na Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a u kojemu Županija sudjeluje kao partner gradu Dugoj Resi. Vrijedan 12 milijuna eura, taj će projekt riješiti velik dio problema oko smještaja starih i nemoćnih, ali će biti na raspolaganju i građanima, jer se u prizemlju planiraju otvoreni sadržaji.
Karlovačka županija pokretač je i velikog projekta „Dodir civilizacija“ u sklopu kojega se želi obnoviti i staviti u funkciju 9 starih gradova i neke sadržaje u starog karlovačkoj jezgri, Zvijezdi. Budući da je riječ o projektu koji iziskuje golema financijska sredstva, ide se korak po korak, pa su u više navrata osigurali sredstva Ministarstva kulture i medija, pomoću kojih obavljamo pripremne radnje i izrađujemo potrebnu dokumentaciju.
‘Zahvaljujući tome imamo 4 potpuno spremna projekta, koji imaju i građevinske dozvole, a to su: Stari grad Modruš, Stari grad Cetin, Stari grad Slunj i Drežnik Grad. Nećemo samo obnavljati zidove, nego će svaki stari grad imati svoju priču. Modruš će tako ispričati priču o prosperitetu, jer je taj stari grad, a to je zaista malo poznato, u srednjem vijeku bio trgovačko središte. Stari grad Cetin je priča o politici, budući da je u toj tvrđavi 1527. godine održano prvo zajedanje Sabora. Slunj je priča o suživotu s prirodom, a obrambena utvrda iz 12.-og stoljeća – Stari grad Drežnik, pričat će o ratu i miru kroz stoljeća.
Sve Stare gradove želimo sadržajno staviti u funkciju, s modernim interpretacijskim centrima i turističkim sadržajima, a pritom u svim projektima promišljamo zeleno i digitalno. Vjerujemo da ćemo u velikom investicijskom ciklus u financijskoj perspektivi 2021.-2027. za te projekte uspjeti osigurati financijska sredstva.’ – nastavljaju i dodaju: – Dodir civilizacija je doista veliki projekt, na kojem ćemo sustavno raditi još godinama i od kojeg mnogo očekujemo. Karlovačka županija je turistički najbolja kontinentalna županija, i želimo turizam i dalje razvijati novim sadržajima, čuvajući pritom našu povijesnu, kulturnu i prirodnu baštinu.
Spremni su i projekti za izgradnju ukupno 8 sportskih dvorana pri školama. Sve se to radi kako bi se u školama podignuo standard i djeci omogućili što bolje uvjeti za školovanje. Rad u jednoj smjeni pri tom je jedan od osnovnih zahtjeva i preduvjeta današnjeg školovanja.
Ali, isto tako, te će dvorane biti na raspolaganju i lokalnoj zajednici, udrugama, klubovima, mještanima. ‘Na taj način zapravo ulažemo u društveni život pojedine sredine i također ga obogaćujemo. I stvaramo bolje uvjete života na nekom ruralnom području. Ako imate posao, dobru školu, vrtić, dostupnu ambulantu, neki društveni sadržaj – onda ljudi neće odlaziti iz naših sela, nego će se u njih doseljavati. Jer, ako su ti uvjeti zadovoljeni, onda život na selu može biti ugodan kao i u gradu, ili čak ugodniji. A to nam je cilj.’ – kažu.
Od završenih projekata ističe se Experience Center Nikola Tesla. Već na spektakularnom otvorenju, u svibnju ove godine, vidjelo se da je taj projekt pun pogodak. Smješten tik do karlovačke Gimnazije, čiji je Tesla bio učenik, otvoren je ovaj centar koji je i moderan multimedijalni muzej i poduzetnički centar, ali prije svega prostor u kojemu uz pomoć suvremenih tehnologija interpretiramo Tesline izume i općenito Nikolu Teslu kao osobu.
Od otvorenja Teslu je posjetilo oko 15 tisuća ljudi, što je iznad svih očekivanja, a održano je i niz predavanja, radionica, izložbi, kvizova i susreta. Nikola Tesla bio je inovator, znanstvenik, genij, a ovaj centar, osim što je još jedna turistička atrakcija u Karlovačkoj županiji, postaje i mjesto inspiracije za mnoge učenike, mlade znanstvenike, inovatore i poduzetnike.
Izvor: zupan.hr/L. Kiseljak
