Hrvatski BDP po stanovniku manji je od 75 posto europskog prosjeka (55 posto, po podacima Eurostata za 2007.), što je uvjet za korištenje sredstava iz europskih strukturnih fondova, pa bi Hrvatska trebala biti značajan neto primatelj europske pomoći, kazao je predstavnik Delegacije Europske komisije u RH Oskar Benedikt, šef Odjela za socijalnu koheziju, regionalni razvoj i infrastrukturu.
Upravljanje tim sredstvima ključno je, možda i najproblematičnije područje, jer postoji mogućnost mnogobrojnih pogreški, nepravilnosti i zloporaba zbog čega je potrebno uspostaviti učinkovit sustav kontrole, istaknuo je.
Da bi ostvarila pravo na europsku pomoć za razvoj, Hrvatska će morati dokazati i svoje apsorpcijske kapacitete i to na nacionalnoj i regionalnoj razini, što se testira već u sadašnjoj pretpristupnoj fazi i do sada se pokazalo vrlo dobrim, dodao je.
Govoreći o strateškim razvojnim prioritetima u okviru strukturnih instrumenata EU-a, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije (SDURF) Hrvoje Dolenec istaknuo je četiri područja – održivi razvoj, jačanje konkurentnosti gospodarstva, razvoj infrastrukture i ulaganje u ljudski kapital.
Kao primjere mogućih ulaganja kroz strukturne fondove naveo je ulaganja u malo i srednje poduzetništvo, istraživanje i razvoj, informacijsko društvo, ljudski kapital (zaposlenost i produktivnost), socijalnu uključenost te osnovnu infrastrukturu.
Iznoseći rumunjsko iskustvo u provedbi strukturnih instrumenata EU-a, direktorica rumunjskog ministarstva gospodarstva Catalina Melita istaknula je da je Rumunjskoj kohezijskom politikom EU-a do 2013. namijenjeno ukupno 19,7 milijardi eura, čemu će Rumunjska dodati 5,5 milijardi eura vlastitih sredstava.
Taj novac trebao bi omogućiti povećanje BDP-a za 15 do 20 posto do 2015., povećati stopu zaposlenosti s 57,4 posto na 64 posto te gradnju ili obnovu 1.400 kilometara cesta.
Do sada je odobreno 386 projekata u vrijednosti oko 332 milijuna eura, a isplaćeno je stotinu milijuna eura, kazala je Catalina Melita.
Konferenciju “Kohezijska politika Europske unije – glavne poruke za Hrvatsku” organizirao je Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije, u okviru projekta Phare 2006. “Razvoj institucionalnih sposobnosti za upravljanje strukturnim fondovima EU nakon pristupanja.”
Kohezijska politika EU-a promiče ekonomsku i socijalnu koheziju u Europi podižući konkurentnost europskog gospodarstva i smanjujući razlike u gospodarskom razvoju između država i regija u EU.
Fondovi kojima se financira su Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond i Europski socijalni fond. U proračunskom razdoblju od 2007. do 2013. ti fondovi raspolažu s 347,4 milijardi eura, od čega će 82 posto biti uloženo u najsiromašnije europske regije. (Hina)
